Dvogodišnja kriza eura itekako je načela temelje Europske unije, koja zasad pod vodstvom njemačke kancelarke ne uspijeva naći pravo rješenje za nastalu situaciju. Mnogi pak smatraju da je najbolje rješenje ojačavanje političke unije, odnosno stvaranje svojevrsnih Ujedinjenih Europskih Država

Bauk Amerike kruži Europom! Europska unija se nalazi u najvećoj krizi od svojeg osnutka prije nekoliko desetljeća, a jedan od razloga je taj što se uspostavila zajednička valuta koju nije pratilo i jačanje političke unije. Mnogima je ideja stvaranja europske superdžave iliti Ujedinjenih Europskih Država oduvijek bila problematična, većinom jer članice nisu baš spremne odreći se cijelog nacionalnog suvereniteta, no s druge strane, oduvijek postoje politički vizionari (ili možda sanjari?) koji u budućnosti Europu vide kao jednu veliku državu.

S obzirom na aktualno krizno stanje unutar EU-a, a još više unutar 17 članica eurozone, nešto će se morati mijenjati. Trenutno 17 različitih država sa 17 različitih vlada, 17 izbornih ciklusa, 17 ekonomskih politika i 17 poreznih sustava koristi jednu valutu! Ako se pita bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova Joschku Fischera, rješenje je stvaranje zajedničke europske države. Fischer je o tome već često pisao, a svoj stav je još jednom iznio u friškom intervjuu za talijanske novine Corriere della serra: 'Europa, ili bar eurozona, mora ići prema nekoj vrsti federacije.' Fischer kao primjer navodi legendarnog američkog ministra financija Alexandera Hamiltona, koji je u ratu za američku nezavisnost 'federalizirao dugove saveznih država koje su bankrotirale zbog pobune i sukoba s Englezima', a da toga nije bilo, smatra Fischer, 'američka bi federacija propala'.

The Economist: Ili superdržava ili propast!

Ugledni britanski časopis The Economist, koji pak nije poznat po lijevim skretanjima kao bivši šef njemačkih Zelenih, u svojem najnovijem broju zagovara manje-više istu stvar. The Economist u tekstu naslovljenom 'Europski izbor' objašnjava kako za EU u biti postoje samo dvije dugoročne opcije: prva je raspad i povratak sitnonacionalnim interesima koji su doveli do dva svjetska rata, a drugi je stvaranje 'europske superdržave'. 'Ograničena verzija federalizma je daleko manje mizerno rješenje krize nego raspad eura i možda cijele Unije', zaključuje The Economist.

Arhitekt eura Jacques Delors je tada opširno govorio o federalizmu kao uređenju koje treba pratiti zajedničku valutu. Po njegovoj viziji, nacionalne centralne banke trebale su prestati postojati, no Njemačka se nije mogla odreći Bundesbanke, pa su temelji eura - ne samo zbog toga, naravno - od početka bili klimavi. No, sada se opet spominje federalizam, kao što je to nedavno u zapaženom govoru učinio Joerg Asmussen, njemački predstavnik u Europskoj centralnoj banci i blizak suradnik kancelarke Angele Merkel. Asmussen je pred odabranom publikom govorio o 'prednostima federalizma': 'Prednosti valutne unije su toliko velike da ih se treba još politički produbiti. Konkretno, to znači uvođenje fiskalne, bankovne i demokratski legitimirane političke unije.'

U tom kontekstu se treba vratiti na Alexandera Hamiltona, kojeg je i Joschka Fischer spomenuo. Njegovi glasoviti 'Federalist Papers' iz 18. stoljeća i danas nude primjenjive recepte za budućnost Europe, ukoliko Stari kontinent krene u pravcu federalizma. Na prvi pogled nitko ne bi rekao, no možda će svoju bolju budućnost Europa naći u američkoj prošlosti.