Svjetske vođe u ovom trenutku se brinu više nego itko što da naprave sa krizom u eurozoni koja samo što neće eskalirati. Upravo ono što je obilježilo godinu je Arapsko proljeće, japanski tsunami i smrt Osame Bin Ladena. Zapravo u 2012., i neće biti mnogo drugačije. Vlade eurozone postavile su nove oko limite oko zaduživanja, no shvaćaju li oni uopće bit i početak ove krize?

Vlade će morati u svoje ustave upisati "zlatno pravilo" po kojem proračunski manjak ne bi smio prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Ovlasti Europske unije da se upleće u donošenje nacionalnih proračuna bit će jako pojačane. Ako Bruxelles ocijeni da su neke države izmaknule nadzoru, zatražile pomoć izvana, mogle bi biti stavljene pod skrbništvo.

Zlatno pravilo iz 90-ih

No, nisu li se europski lideri o 'zlatnom pravilu' već dogovorili 90-ih. Pakt o stabilnosti i rastu predložio je njemački ministar financija Theo Waigel radi osiguravanja čvrstih javnih financija, čime bi se ograničio rizik od inflacije u skladu s Kriterijima približavanja iz Maastrichta. Očekivalo se da zemlje članice nemaju godišnji deficit proračuna viši od tri posto BDP-a, a javni dug manji od 60 posto BDP-a. U slučaju stvarne recesije privremeno se mogu prihvatiti veći deficiti.

Ipak, Italija je bila najgori prijestupnik ovog pravila, nakon nje slijede Njemačka i Francuska. Samo se Španjolska do 2008. držala ovog pravila. Grčka je prema pisanju BBC-a, u posebnoj kategoriji. Manipulirajući statističkim podacima o zaduživanju, ova zemlja htjela je uljepšati stvarnost.

Prema tim podacima, Njemačka, Francuska i Italija bi trebale biti u problemima zbog toga jer su prekšile 'zlatno pravilo' iz 90.-ih, a Španjolska bi trebala primiti nagradu zbog držanja pravila. Zapravo, ne. U Njemačkoj je kao 'u raju', dok se na tržišta Španjolske i Italije gleda kao rizik.

Privatni sektor Španjolske i Italije potaknuo krizu

Ono što je potaknulo krizu u Španjolskoj i Italiji je zapravo počelo prije 2008. I nema veze s njihovim vladama. Dogodilo se to u privatnom sektoru, točnije kompanijama i dužnicima za hipoteke koji su uzimali zajmove. Kamatne stope su pale u južnoj Europi kad su te zemlje priključile eurozoni, te to je potaknulo krizu da krene.