Eurozona je regija s najstrmijom krivuljom rasta bruto domaćeg proizvoda u svijetu ove godine, od očekivanih 1,3 posto ove godine i 1,5 posto nagodinu, i suočava se s velikom snagom eura u odnosu na dolar.

Zemlje europske periferije, poput Španjolske i Portugala uspjele su u nekoliko godina krize, pod paskom institucija Europske unije, provesti značajne strukturne reforme, i zbog toga će one i u budućem periodu biti primamljiva mjesta za ulaganja, rekao je tijekom svojeg današnjeg izlaganja u zagrebačkoj Hypo Banci Guillaume Menuet, Citibankov ekonomist za eurozonu.

Eurozona je, kaže Menuet, regija s najstrmijom krivuljom rasta bruto domaćeg proizvoda u svijetu ove godine od 1,3 posto i 1,5 posto nagodinu. A suočava se i sa zanimljivim fenomenom, unatoč velikom oporavku gospodarstava i kompanija unutar monetarne unije, velikom snagom eura u odnosu na dolar.

Ide se na niže nadnice

Zbog toga će ekonomije eurozone, kaže Menuet, morati raditi na smanjivanju nadnica, da bi povećale svoju konkurentnost, baš poput Španjolske i Portugala i Grčke. Za njega, riječ je o zemljama poput Austrije, Nizozemske, Belgije, te posebno Francuske i Italije, koje su najmanje napravile na reformama javnog sektora.

Iz te je priče Menuet izdvojio Njemačku, kao zemlju s jakim kompanijama i građanima koji malo uzimaju kredite, pa će njemačke banke ponovno biti usmjerene na kreditiranje u inozemstvu.

A euro će i dalje ostati jak, pa neće biti drugog načina prilagodbe da bi se povećala kompetitivnost ekonomija. Menuet ipak očekuje da bi, kako se ne bi dogodilo usporavanje ekonomskog oporavka, Europska središnja banka sredinom godine morati najaviti još jedno spuštanje ključnih kamatnih stopa, i to u kombinaciji sa sterilizacijom, smanjenjem programa otkupa dužničkih papira, sve kako bi se likvidnost bankarskog sustava održala na zadovoljavajućoj razini.

Ukoliko se to dogodi, ta će se kamatna stopa zadržati barem dvije i pol godine. No, ako ECB odluči ne spuštati kamatne stope, marginalnu od 0,75 i glavnu od 0,25 posto, neće to činiti sljedeće četiri godine, procjenjuje Menuet.

Rezultat reformi je pad cijena

Jedan od glavnih razloga takvoj monetarnoj politici Menuet pronalazi i u opasnosti od nastavka pritiska deflacije, pada cijena, za koji procjenjuje da bi se mogao nastaviti kroz sljedećih 12 do 18 mjeseci, i to dijelom baš zbog strukturnih reformi koje su provedene u perifernim članicama EU. Menuet pojašnjava kako je kratkoročni rezultat strukturnih reformi ekonomije uvijek pad cijena.

Osim Europske središnje banke kao banke posljednjeg utočišta, glavni ekonomist Citibanka za eurozonu očekuje kako bi na razini EU trebao proraditi puno jači mehanizam međusobne solidarnosti država članica, koji bi se mogao zvati European Reward System.

To bi trebao biti sustav transfera državama članicama eurozone koje su bile pod nekim od programa skrbi, poput Europskog mehanizma financijske stabilnosti, a kojima bi se vraćao dio duga ako su se pridržavale svih kriterija razine deficita i provedbe strukturnih reformi. Na taj način, smanjenjem samog duga, bilo bi omogućeno i smanjivanje tzv. spreadova, cjenovnih raspona za njihov dug.