Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi najavio je kako će u drugoj polovici iduće godine početi nadzor bilanci 128 najvećih banaka u eurozone kako bi se utvrdili i provodili jasni standardi kvalitete zajmova. Cilj ovog procesa je i utvrditi koje su banke zdrave, kojima je potrebno još kapitala, a koje valja ugasiti, piše poslovni.hr.

Najveći problem su loši krediti za građanstvo i kompanije. Iako je neosporno kako je Grčka upala u krizu zato što je vlada trošila previše i istodobno prikupljala premalo poreza. no u drugim zemljama je generator problema bio privatni sektor.
Tako je okidač u Irskoj i bio hipotekarni dug, u Portugalu korporativni, dok je Španjolska bila izložena oba ta čimbenika. U sve te tri države zajednički korporativni i dug građana ukupno je 200 posto veći od BDP-a prije izbijanja krize, mnogo više nego u SAD-u (175%) ili Velikoj Britaniji (205%).

Zahvaljujući otpisu dugova i bržem rastu BDP-a u SAD-u je riješeno dvije trećine duga građana nakupljenog tijekom godina gospodarskog buma. Rigorozne mjere štednje nametnute perifernim članicama eurozone produbile su recesiju njihovih gospodarstava, što je otežalo razduživanje.

Drugi problem je i taj što su oslabljene banke oklijevale u prihvaćanju činjenice da postoje loši krediti, a treći problem je što europski zakoni o stečaju mnogo manje naklonjeni dužniku od primjerice američkih.
Problem korporativnog duga najakutniji je u Portugalu, Španjolskoj i Italiji, gdje prema MMF-u 50, 40, odnosno 30 posto kompanija od svojih prihoda ne može otplaćivati kamate za svoje dugove. Kreditno opterećenje građana posebno je veliko u Irskoj i pomalo neočekivano u Nizozemskoj, i u obje države premašuje 100 posto BDP-a.