Gospodarstvo EU-a i eurozone poraslo je u prvom tromjesečju snažnije no što je prvotno procijenjeno budući da su kompanije nastojale nagomilati zalihe kako bi prevladale poremećaje u nabavi, pokazale su nove procjene Eurostata.

Sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) EU-a porastao je u prvom kvartalu 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,5 posto, izračunao je Eurostat, podigavši procjenu za početak ove godine za 0,3 postotna boda.

U eurozoni aktivnost je u razdoblju od siječnja do ožujka porasla 0,6 posto, dvostruko snažnije no što su statističari početno procijenili. U posljednja tri prošlogodišnja mjeseca uvećana je 0,2 posto.

U usporedbi s prva tri mjeseca prošle godine sezonski prilagođeni BDP EU-a porastao je za 5,6 posto, izračunao je statistički ured, podigavši svibanjsku procjenu za 0,4 postotna boda. U posljednja tri prošlogodišnja mjeseca porastao je 4,9 posto.

U zoni primjene zajedničke europske valute aktivnost je u razdoblju od siječnja do ožujka porasla 5,4 posto, za 0,3 postotna boda snažnije no što je Eurostat dosada procjenjivao. Na kraju 2021. porasla je 4,7 posto.

U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju porastao je prema revidiranim podacima 4,9 posto u EU i 4,7 posto u eurozoni.

Najveći udio u stopi rasta imale su u prva tri ovogodišnja mjeseca zalihe, od 0,7 postotnih bodova u EU i 0,6 postotnih bodova u eurozoni.

Skok u Irskoj

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći rast BDP-a na kvartalnoj razini bilježila je na početku ove godine Irska, za 10,8 posto, prema sezonski prilagođenim podacima.

Slijede Rumunjska s rastom BDP-a od 5,2 posto i Latvija gdje je porastao 3,6 posto.

U Hrvatskoj BDP je u prva tri ovogodišnja mjeseca prema sezonski prilagođenim podacima porastao 2,7 posto u odnosu na prethodni kvartal kada je uvećan jedan posto.

Sličan rast BDP-a bilježili su i Portugal i Poljska, za 2,6 odnosno 2,5 posto.

Pad BDP-a na tromjesečnoj razini bilježile su Španjolska, Francuska i Danska, za 0,8 odnosno 0,2 i 0,1 posto.

Hrvatska uz Dansku

Na godišnjoj razini sve su zemlje EU-a bilježile rast BDP-a u prvom tromjesečju, a najsnažniji je bio u Portugalu, gdje je iznosio 11,9 posto. Blizu je i Irska s rastom BDP-a za 11,3 posto.

Slijede Slovenija i Poljska s rastom BDP-a za 9,6 odnosno 9,2 posto.

U Hrvatskoj BDP je prema sezonski prilagođenim podacima porastao u prvom tromjesečju za 6,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećan je 10,1 posto.

Istu stopu rasta bilježila je na početku godine i Danska, a u skupini je i Nizozemska sa stopom rasta od 6,8 posto, prema kalendarski prilagođenim podacima.

Pojačano zapošljavanje

Broj zaposlenih u EU i eurozoni porastao je u prvom ovogodišnjem kvartalu za 0,5 odnosno 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, izračunao je europski statistički ured, blago podigavši dosadašnju procjenu.

Na kraju prošle godine uvećan je 0,4 posto na oba područja.

U odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal zaposlenost je porasla 2,8 posto u EU i 2,9 posto u eurozoni, utvrdio je Eurostat, također blago podigavši dosdašnju procjenu.

Na kraju prošle godine uvećana je na oba područja 2,1 posto.

Posustajanje u Hrvatskoj i Poljskoj

Najsnažnije na početku ove godine porastao broj zaposlenih u Estoniji, za 3,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Slijede Latvija i Portugal gdje je uvećan za 2,1 odnosno za 1,7 posto.

Manje zaposlenih nego u prethodnom tromjesečju bilježile su samo Poljska i Hrvatska, za 0,6 odnosno 0,1 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih u Hrvatskoj porastao je na tromjesečnoj razini 0,6 posto.

Na godišnjoj razini najviše je porastao broj zaposlenih u Irskoj, za 12,3 posto.

U Hrvatskoj uvećan je u prva tri ovogodišnja mjeseca za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., nakon 3,6-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.

Nijedna zemlja nije bilježila pad broja zaposlenih na godišnjoj razini, pokazuje izvješće.