Raspoloženje među europskim tvrtkama u Kini zamjetno je pogoršano, odražavajući zabrinutost zbog posustajanja gospodarske aktivnosti i trgovinskih i geopolitičkih napetosti, pokazalo je godišnje istraživanje udruge EU Chamber of Commerce in China,

Čak 73 posto anketiranih kompanija navelo je da su uvjeti za poslovanje u Kini u 2024. bili teži nego u prethodnoj godini, pokazalo je godišnje istraživanje udruge.

Prije godinu dana takvu je ocjenu iznijelo njih 68 posto.

Nešto više od 70 posto anketiranih kompanija procjenjuje da će na njihovo poslovanje u iduće dvije godine utjecati usporavanje kineskog gospodarstva. Njih 60 posto pesimistično je u prognozama zbog konkurentskog pritiska u sektoru u kojem posluju.

Nešto više od 63 posto kompanija propustilo je lani poslovne prilike zbog otežanog pristupa tržištu i regulatornih prepreka, a njih 44 posto očekuje još veće teškoće u idućih pet godina.

Otprilike polovina potvrdila je pojačanu politizaciju poslovnog okruženja u Kini u 2024. godini pod utjecajem geopolitičkih napetosti.

"I europske i kineske kompanije tišti neizvjesnost koju stvara eskalacija trgovinskih i geopolitičkih napetosti, zabrinutost za kinesko gospodarstvo i tvrdokorni pad proizvođačkih cijena", objašnjava u priopćenju čelnik udruge Jens Eskelund.

EU je lani uvela dodatne carine na uvoz električnih automobila proizvedenih u Kini, a Peking je odgovorio carinama na uvoz europskih žestica. Signalizirali su i da bi mogli uvesti carine na europske automobile s motorima veće zapremnine.

Samo 38 posto anketiranih europskih kompanija namjerava proširiti poslovanje u Kini, a gotovo isti udio njih ne planira širenje. Ostatak je neodlučan.

Otprilike četvrtina namjerava prebaciti nabavne lance u Kinu, istaknuli su u udruzi, dodajući da je njihov udio osjetno veći nego u prošlogodišnjem istraživanju. Njih 13 posto namjerava pak uspostaviti alternativne nabavne lance izvan Kine.

Europske kompanije žele otpornije nabavne lance, a žele iskoristiti i konkurentnu prednosti koju im donose kineski dobavljači, navode autori istraživanja.

"Naša je ključna poruka vladama da raskorak između povećanja ponude i potražnje nagriza zaradu i poslovno povjerenje. Poboljšana ravnoteža donijela bi korist kompanijama i poboljšala bi privlačnost Kine za ulaganja, a mogla bi ublažiti i trgovinske napetosti", poručio je Eskelund.