"Financijski sektor suočen je s boljim ali još uvijek izazovnim okruženjem", konstatirao je BIS u godišnjem izvješću objavljenom u nedjelju.

"Kratkoročni gospodarski izgledi znatno su poboljšani a trendovi u financijskim sektorima mnogih razvijenih gospodarstava sada su povoljni", ističu.

Banke bi trebale iskoristiti povoljno razdoblje kako bi pojačale otpornost na tržišne šokove i promijenile modele poslovanja, poručuju iz Basela.

"Osim toga, u pojedinim su zemljama bankovni sustavi po svemu sudeći i dalje ranjivi na moguće daljnje pogoršanje kvalitete kredita. Primjerice, u nizu zemalja eurozone udio nenaplativih kredita u ukupnom kreditnom portfelju i dalje je tvrdokorno visok", upozoravaju iz foruma središnjih banaka iz cijelog svijeta.

Ovog su mjeseca vlasti u eurozoni morale priteći u pomoć posrnuloj španjolskoj banci Banco Popular a intervencija je potrebna i u pojedinim problematičnim talijanskim zajmodavcima.

Ekonomisti pak podsjećaju da su Europu pogodile dvije krize - financija i ona povezana s državnim dugovima pojedinih zemalja. Američkim je pak bankama na ruku išla povoljnija faza ekonomskog ciklusa u matičnoj zemlji. U međuvremenu oporavak je započeo i u eurozoni.

Opća je ipak ocjena u ekonomskim krugovima da se Europa sporije oporavlja i da je manje agresivna u rješavanju problema posustalih banaka nego SAD. Također se smatra da je bankovni sustav u Europi još uvijek preglomazan.

U BIS-u napominju da su banke u svijetu napredovale u smanjenju zaduženosti i u proširenju lepeze izvora prihoda, ali da tržišna vrijednost mnogih zajmodavaca i dalje signalizira skepsu ulagača.

Tako je omjer tržišne i knjigovodstvene vrijednosti zajmodavaca eurozone još uvijek manji od jedan, što znači da je tržišna vrijednost banke manja od vrijednosti njezine bilance.

Razlika između stvarnih i traženih prinosa na dionički kapital smanjena je da bi u posljednje vrijeme u Europi porasla, naglašavajući kontinuirani pritisak da se dodatno poboljša njihova profitabilnost, napominju iz BIS-a.

Ekonomski savjetnik BIS-a i šef odjela za istraživanja Hyun Song Shin ističe da se zbog europskih banaka stječe dojam o naglom slabljenju financijskih tokova na globalnoj razini promatranih kroz prizmu prekograničnog kreditiranja.

"Konsolidirana perspektiva pokazuje pak da je smanjenje međunarodnog bankarskog poslovanja uglavnom ograničeno na banke sa sjedištem u Europi", ističe Shin. "Ostali bankovni sustavi zapravo su povećali potraživanja prema inozemstvu iskazano udjelom u BDP-u", dodaje.