Europska industrijska proizvodnja pala je u svibnju, a u Hrvatskoj porasla je najsnažnije od prošle jeseni, označivši izlazak iz stagnacije, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda.

Sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u svibnju za 0,6 posto u odnosu na travanj kada je, prema revidiranom podatku, bila stagnirala, utvrdio je Eurostat.

Pad je bilježio i EU, za 0,8 posto u odnosu na travanj kada su kompanije bile povećale proizvodnju za 0,5 posto.

Ponajviše se na oba područja smanjila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,8 posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU. Izrazitiji pad bilježio je i sektor kapitalnih dobara, za 1,2 posto na oba područja.

Najviše je pak i u eurozoni i u EU porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,6 odnosno za 0,8 posto.

Hrvatska uz Belgiju

Najsnažnije je u svibnju na mjesečnoj razini potonula industrijska proizvodnja u Sloveniji, za 7,3 posto.

Slijede Rumunjska i Danska gdje je smanjena za 6,2 odnosno za 4,9 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, porasla za 2,5 posto u odnosu na travanj, najsnažnije od rujna prošle godine. U travnju bila je stagnirala.

Isti postotni rast bilježila je u svibnju i Belgija.

Najsnažnije je pak porasla proizvodnja u Irskoj, za 6,7 posto u odnosu na travanj. Slijede Luksemburg i Estonija s povećanjem proizvodnje za 3,9 odnosno za 3,8 posto.

Oslonac potrošačka dobra

U odnosu na prošlogodišnji svibanj industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 2,9 posto, tek nešto blaže nego u travnju, izračunao je Eurostat.

U EU smanjila se za 2,5 posto nakon što je u travnju bila pala za 2,1 posto, prema revidiranim podacima.

Najviše se smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 6,5 posto u eurozoni te za 6,3 posto u EU.

Slijedi sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje za nekih 4,1 posto na oba područja.

Najviše je pak porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 3,3 posto u EU.

Oštar pad u Rumunjskoj

Najviše je u svibnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Rumunjskoj, za 6,9 posto. Blizu su i Njemačka i Bugarska s padom proizvodnje za 6,6 odnosno za 6,3 posto.

Hrvatska je u svibnju, uz Italiju, Francusku i Češku, bila 3,3-postotnim padom industrijske proizvodnje blizu europskog prosjeka. U travnju bila se smanjila za dva posto.

Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Danska, za 9,6 posto. Slijede Irska i Grčka gdje je uvećana za 8,7 odnosno za 6,8 posto.