Internet je u 12-mjesečnom razdoblju zaključno s ožujkom 2020. godine koristilo 89 posto građana EU-a u dobi od 16 do 74 godine, a njih 72 posto kupilo je ili naručilo robu ili usluge za privatnu upotrebu, pokazuje istraživanje Eurostata za 2020., objavljeno krajem prošlog tjedna

U 2019. godini internet je za kupnju koristilo 68 posto korisnika, a u 2015. njih 62 posto, navodi europski statistički ured.

U najvećem su broju kupnju na internetu u promatranom razdoblju prigrlili korisnici mreže u Nizozemskoj i Danci - njih čak 91 odnosno 90 posto. Blizu je i Njemačka, gdje se za kupnju na mreži odlučilo 87 posto korisnika.

U Hrvatskoj je u 12 mjeseci zaključno s ožujkom 2020. internet za kupnju upotrijebilo 69 posto korisnika. U 2015. godini na mreži je kupovalo njih 44 posto.

Nešto manje od polovine korisnika koristilo je internet za kupnju u Bugarskoj (42 posto), Rumunjskoj (45 posto) i Italiji (49 posto).

Podaci za Francusku i Italiju Eurostatu nisu bili dostupni.

Hrvatska zajedno sa Rumunjskom, Češkom i Mađarskom čini skupinu zemalja EU-a u kojima se online kupnja najsnažnije proširila među korisnicima Interneta u prošlih pet godina, navodi Eurostat.

Najviše se kupuje odjeća

U prvom prošlogodišnjem tromjesečju najviše se u EU na internetu kupovala odjeća, obuća i dodaci, koje je kupilo 64 posto korisnika mreže, utvrdio je europski statistički ured.

Slijede filmovi, serije, koje je putem streaminga i preuzimanja datoteka kupilo 32 posto internetskih kupaca.

Dostavu hrane i pića iz restorana, lanaca brze hrane i ugostiteljskih objekata naručilo je njih 29 posto, a 28 posto kupilo je opremu za kućanstvo i za vrt.

Gotovo isti je udio njih kupovao kozmetičke proizvode, šminku i wellness proizvode, te tiskane knjige, časopise ili novine, računala, tablete, mobitel ili opremu. Podjednak je udio korisnika interneta trošio na glazbu putem streaming usluga ili preuzimanja.