Španjolsku guši stopa nezaposlenosti od 19 posto. Ispuhani građevinski balon, visoka razina duga te veliki državni deficit slomili su BDP Španjolske - 3,6 posto u 2009 godini, te predviđanja da 2010 neće biti ništa bolja.

EU - nekad zlatna koka, sada kamen oko vrata

Ironija sudbine je da su zemlje koje su u prošlosti najviše profitirale od Europske unije (pa tako posljedično i eurozone) u vrijeme ove krize upravo zajednička valuta vuče na dno.

Španjolci naime nemaju mogućnost devalvacije nacionalne valute, što bi njihovo gospodarstvo učinilo konkurentnijim. Turizam i iznimno veliki građevinski sektor koji zapošljava svakog petog Španjolca najviše pate zbog jačine eura. A snagu eura determinira superiorna njemačka industrija, kojoj Španjolci nisu konkurentni.

Španjolska također nema mogućnost plasiranja povećanih količina novca ili smanjenja kamata, mjera koje bi povećale potrošnju. Razlog - sve takve doluke donose se u Frankfurtu, u ECB-u (European Central Bank).

Vlada i dalje optimistična

Španjolska vlada odbija govoriti o krizi u defetističkom tonu. Njihova ministrica financija Elena Salgado smatra kako su „temelji gospodarstva stabilni, a Španjolske velike banke posluju bez rizika” (Wall Street Journal).

Vladajući smatraju kako su domaće kompanije dovoljno dinamične da zadrže svoje izvozne poslove.

Ipak, strah ostaje. Nakon tolikog natezanja s Grčkom, realno malom zemljom čije gospodarstvo „velikani EU-a” Njemačka i Francuska mogu sanirati. Španjolska, 1,6 milijardi „teška” ekonomija dvostruko je veća od svih ostalih „problematičnih” zemalja euroozne Grče, Irske i Portugala zajedno. Zato ostaje pitanje - koliko košta i kome je u interesu spasiti danas Španjkolsku, a time sutra spasiti europsku valutu?