Europska unija upala je u stupicu propisima o zalihama plina, potaknuvši skok cijena i kalkulacije trgovaca pred ljetnu sezonu punjenja skladišta.

Propisi obavezuju članice EU-a da do studenog podignu razinu zaliha u skladištima na 90 posto kapaciteta. EU im je odredila i prijelazne ciljeve za veljaču, svibanj, srpnja i rujan.

Jasno je da skladišta pred zimu treba napuniti, ali propisana razina zaliha dovodi kupce u nepovoljan položaj u odnosu na prodavače jer otkriva njihove pozicije, napominje Reuters.

Ponuda pak na europskom tržištu plina jedva drži korak s potražnjom, s dopola napunjenim skladištima, prema podacima GIE-a. Prije godinu dana skladišni kapaciteti bili su popunjeni 67 posto, a unatrag deset godina u prosjeku 51 posto.

Europa je ove zime trošila više plina zbog osjetno nižih temperatura, slabijeg vjetra i obustave isporuka ruskog plina preko Ukrajine.

Skladišta bi se trebala ponovo napuniti u ljetnim mjesecima kada su potražnja i cijene obično relativno niske.

No, situacija je ove godine složenija, a cijene više.

Smanjena opskrba

Zbog ruske invazije na Ukrajinu Europa je od 2022. znatno smanjila uvoz ruskog plina i uvela Moskvi niz paketa sankcija.

Europske zemlje danas nabavljaju plin uglavnom u Norveškoj i u sjevernoj Africi, a specijaliziranim brodovima dopremaju i LNG iz SAD-a, uz žestoko natjecanje s drugim kupcima.

Zbog niskih temperatura i snažne potražnje, uz smanjenu opskrbu, cijena plina na nizozemskoj digitalnoj platformi TTF poskočila od sredine rujna za čak 50 posto i iznosila je u srijedu nešto više od 56 eura po megavat-satu.

To znači da je plin danas otprilike tri puta skuplji no što je bio prije rata u Ukrajini, a njegova cijena značit će i bitno više troškove za punjenje europskih skladišta pred iduću zimu.

Kalkulacije

Na snažnu potražnju za ukapljenim plinom i na poznate obaveze europskih zemalja o punjenju skladišta nadovezale su se i tržišne anomalije, objašnjava Reuters.

Tako su cijene plina s rokom isporuke u ljeto 2025. godine nadmašile one s rokom isporuke u zimskim mjesecima 2026. godine.

To znači da su trgovci lišeni financijskih poticaja da skladište plin do zime, objašnjava Reuters.

Da bi skladištili plin, računajući na zaradu, cijene plina s rokom isporuke tokom zime moraju biti više od onih s rokom isporuke tokom ljeta.

Njemačka inicijativa

Razlika u cijenama još je više porasla nakon što je njemačka kompanija THE krajem siječnja objavila da s ministarstvom gospodarstva pregovara o subvencijama za kupnju plina za skladišta budu li zalihe ispod propisane razine odnosno budu li cijene plina s rokom isporuke tokom ljeta više nego s rokom isporuke tokom zime 2026.

Namjera je bila jasna - njemački regulator nadao se da će dobavljači na vladin plan reagirati punjenjem zaliha u ljetnim mjesecima.

No, čini se da je njemačka inicijativa samo pogoršala stvari budući da je plin s rokom isporuke tokom ljeta u proteklim tjednima još više poskupio u odnosu na onaj s rokom isporuke tokom zime, vjerojatno zato što su špekulanti zaključili da mogu računati na sigurnu zaradu.

Utrka

Europa već nabavlja ogromne količine ukapljenog plina po povišenim cijenama. I EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nabavili su u siječnju najviše ukapljenog plina od prosinca 2023. godine, čak 9,8 milijuna tona, a 57 posto stiglo je iz SAD-a, pokazuju podaci specijalizirane tvrtke Kpler.

Natjecanje za pošiljke vjerojatno će u budućnosti biti još žešće budući da je tempo povećanja kapaciteta novih izvoznih pogona u SAD-u sporiji no što se očekivalo, a potražnja u Aziji, Egiptu i drugim zemljama i dalje raste.

Zato će europske zemlje možda morati platiti još više da bi dosegnule propisanu razinu zaliha u skladištima.

Koliko?

Ako se zalihe u europskim skladištima do kraja zime spuste na nekih 35 posto, postizanje 90-postotnog cilja popunjenosti stajalo bi, prema važećim cijenama na tržištima, oko 36 milijardi eura, pokazuju Reutersovi izračuni.