Banke su ovaj tjedan pozdravile vijest da Europska unija planira uvesti blaža pravila o bankarskom trgovanju od Sjedinjenih Država, no to znači da će globalna pravila vjerojatno ostati nedosljedna unatoč obećanjima da će biti usklađena, piše Reuters.

Na vrhuncu financijske krize 2009. svjetski čelnici obećali su na summitu G20 da će koordinirati donošenje novih propisa. No, pojedine države od tada su krenule različitim putevima koji se kreću od ograničavanja bankarskih bonusa do strožih kapitalnih zahtjeva.

Banke upozoravaju da im zbog toga jako rastu troškovi te da bi im zaobilaženje propisa moglo biti čak i lakše. Morgan Stanley procjenjuje da razlike u novim propisima najveće svjetske banke stoje 15 milijardi američkih dolara na godinu.

Najnoviji primjer nacrt je prijedloga zakona o strukturi banaka koji priprema europski povjerenik zadužen za financijske usluge Michel Barnier, a koji je ovaj tjedan procurio u javnost.

Načelo razdvajanja komercijalnog od investicijskog bankarstva, poznato u Sjedinjenim Državama kao Volckerovo pravilo po bivšem guverneru američke središnje banke, trebalo bi zaštititi financijski sustav od trgovanja kojim je, primjerice, investitor zvan "Londonski kit" J.P. Morganu 2012. nanio gubitak od šest milijardi američkih dolara.

Američka verzija zakona, finalizirana prošli mjesec, široko definira tzv. vlasničko trgovanje u kojem banke vlastitim novcem kupuju vrijednosne papire na tržištu, prisiljavajući ih da razdvoje takve riskantne djelatnosti od komercijalnih. Europski planovi predviđaju daleko užu definiciju, što bi regulatorima i bankama moglo dati više prostora.

Po pisanju Financial Timesa, takvo razdvajanje bankarskih djelatnosti ne bi bilo obvezno i bilo bi jeftinije i manje restriktivno nego što se prvotno očekivalo, a nacionalnim regulatorima dala bi se široka diskrecija u provedbi reformi.

Zakonski prijedlog, koji bi Europska komisija trebala objaviti potkraj siječnja ili u veljači, time uvelike odstupa od preporuka Liikanenova izvješća iz listopada 2012. o reformi poslovanja banaka.

Izvješće koje je pripremio bivši guverner finske središnje banke Erkki Liikanen bilo je sporno jer je predložilo obvezno razdvajanje vlasničkog trgovanja i drugih riskantnih oblika trgovanja, čemu su se usprotivile Francuska i Njemačka kao i većina velikih europskih banaka.

Barnierov prijedlog predviđa zabranu vlasničkog trgovanja za 30-ak najvećih, sistemski važnih banaka u Europi od 2018. te razdvajanje nekih banaka od 2020. No, regulatori će moći odlučiti treba li razdvajanje biti obvezno, a predviđaju se i iznimke za odgovarajuće nacionalne reforme.

Njemačka, Francuska i Velika Britanija pripremaju, naime, vlastita pravila na tom području.

Nova pravila neće se prema tome odnositi na tisuće malih banaka u EU. Ne dira se niti u trgovanje državnim dugovima, a regulatori će moći zaštititi velike kooperativne i štedne banke kao što su francuski Credit Agricole i BPCE grupa i njemački DeKa i DZ Bank. Liikanen je s druge strane smatrao da bi se njegove preporuke trebale odnositi na sve banke neovisno o njihovu poslovnom modelu, prenosi FT.

"Različiti pristupi postavljaju pitanje hoće li jedinstven bankarski model i prateća ekonomija razmjera u budućnosti biti mogući", kazala je Alexandrija Carr iz odvjetničkog društva Mayor Brown iz Londona.

Blaži europski propisi dobra su vijest za banke. "Bude li to usvojeno, to bi mogao biti dobar početak Nove godine", rekao je Paul Chisnall, izvršni direktor Britanskog bankarskog udruženja.

Europska komisija informaciju nije željela potvrditi.

"Ne postoji nikakav formalni prijedlog Europske komisije u ovoj fazi. Tekst o kojem je riječ tek je nacrt, koji može biti bitno promijenjen, i nema političku potporu Komisije", priopćila je Komisija.

Barnierov prijedlog "osigurat će da sve banke mogu biti sanirane i da im ne treba novac poreznih obveznika kada zapadnu u poteškoće", ističe i dodaje: "Istodobno, rješavajući problem banaka koje su 'prevelike da bi propale', želimo to učiniti na način koji neće ugroziti gospodarski oporavak. Prijedlog će zato osigurati da financiranje realnog gospodarstva ne bude ugroženo", prenosi EurActiv.

Dogovor o prijedlogu zakona ne očekuje se prije prosinca 2015. godine.