Usprkos optimizmu nekih povjerenika Europske komisije, posebice predsjednika Joséa Manuela Barrosa i Ollija Rehna, posljednji podaci o stanju europske industrije nisu toliko obećavajući.

Izvješće Komisije o strukturi industrije u EU u prošloj godini ('Izvješće o strukturi industrije u EU 2013.: natjecanje u globalnim vrijednosnim lancima'), koje se izrađuje svake dvije godine, pokazalo je da su pretkrizne razine i dalje nedostižne za europsku industriju, ali i da postoje znatne razlike između država članica. Riječ dana je, više nego ikad, reindustrijalizacija, Komisija se nedvosmisleno opredijeljena za novo jačanje europske industrije, međutim, dvostruka recesija i globalni trendovi otežavaju ostvarivanje zacrtanih ciljeva.

Blagi oporavak, pa pad
EU je daleko od željenih 20 posto udjela industrije u europskom BDP-u do 2020. Nježni oporavak s kraja 2009. nije se održao zahvaljujući dvostrukom padu, odnosno povratku u recesiju, a proizvodnja je i 2012., umjesto da raste, zabilježila pad od tri posto i iznosila 15 posto BDP-a. Premda je na kraju 2009. i tijekom 2010. postignut oporavak, do trećega kvartala 2011. izgubljen je, a podaci iz prvog i drugoga kvartala prošle godine sugeriraju ponovo plahi oporavak. Naime, već u trećem kvartalu opet je blago pao.
Gledano kroz članice, razloga za zadovoljstvo imaju Rumunjska, Poljska, Slovačka i baltičke države, gdje su postignuti, pa i prestignuti rezultati iz vremena prije recesije, a druge države nisu bile te sreće. Sektorski, visoka tehnologija, farmaceutska industrija i proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda najizdržljiviji su, a s druge strane spektra nalaze se rudarstvo i građevinarstvo kao najteže pogođeni. Slijedom toga, industrije s niskom razinom tehnologije imale su nisku produktivnost i jednako tako nisku razinu zapošljavanja, ali su zato one s visokom tehnologijom u srcu oporavka, zahvaljujući visokoj produktivnosti i manjoj ovisnosti o energiji.

I globalno slabije
Tržišne uslužne djelatnosti (uglavnom privatni sektor) u razdoblju od 2000. do 2012. rasle su 1,7 posto i sada čine polovicu europskog BDP-a, a isti trend zabilježen je i kod netržišnih usluga, koje obično daje javni sektor, a koje su dosegnule 23 posto BDP-a u istoj godini. Dobre pokazatelje EU ostvaruje i na području globalnih vrijednosnih lanaca (proizvodni proces od začetka do krajnje upotrebe proizvoda). Unija i dalje predvodi svjetsku trgovinu, kako u pitanju dobara i usluga, tako i u pogledu investicija, što je rezultat visokog stupnja uključenosti europskih kompanija u globalne proizvodne procese. U treće zemlje 2010., primjerice, EU je izvezao 16 posto ukupne svjetske trgovine, a u godini poslije udio EU u svjetskom izvozu dosegnuo je 37 posto.
Iako je Unija zadržala važnu ulogu u sklopu globalnih ulaganja (oko 22 posto prihvaćenih investicija i 30 posto danih), obje strane medalje osjetile su žalac krize i u 2010. ulaganja prema EU iznosila su tek trećinu vrijednosti iz 2007., a ulaganja iz EU pogođena su još i gore.