Do 2030. godine 27 posto potrošnje energije u EU mora dolaziti iz obnovljivih izvora, no Bruxelles neće imati ovlasti da natjera svaku zemlju da dosegne taj postotak, već će to biti cilj koji EU mora doseći u zajedničkom prosjeku.

Do iste 2030. emisija stakleničkih plinova u EU mora biti smanjena za 40 posto u odnosu na količinu iz 1990., što je puno ambicioznije od sadašnjih ciljeva. To je sadržaj prijedloga nove energetske politike EU za razdoblje od 2020. do 2030., koji je predstavljen u Bruxellesu.

Za usporedbu, trenutačni udio obnovljivih izvora energije u EU iznosi 12,7%, a emisija stakleničkih plinova dosad je u odnosu na 1990. smanjena za 18%. Predsjednik EK Jose Manuel Barroso tvrdi da je prijedlog dobro izbalansiran između potreba borbe protiv klimatskih promjena i potrebe da cijene energenata potiču gospodarski rast EU.

Struja i plin za kućanstva od 2008. poskupljuju u prosjeku 4 i 3 posto godišnje, a za industriju 3,5 i 1 posto godišnje, pokazala je analiza EK. Sve to u vrijeme kad su cijene struje u veletrgovini pale za 35 do 45 posto u EU i u vremenu kad Amerika, zahvaljujući novoj tehnici proizvodnje plina iz škriljca, uživa u nižim cijenama.

Cijene plina u EU su tri ili četiri puta više nego u SAD-u i to je njegova kompetitivna prednost koju mi ne možemo prihvatiti već moramo djelovati - rekao je europski povjerenik za energetiku Günther Oettinger.

No, Komisija je odbila napisati europski zakon o hidrauličkom frakturiranju, već je samo objavila preporuku s minimalnim standardima koje zemlje trebaju ispuniti. Frakturiranje u EU ostaje u domeni odlučivanja zemalja članica.