Predsjednik Vlade Andrej Plenković je poručio da ESM predstavlja sidro stabilnosti i otpornosti država članica europodručja, a ministar financija Marko Primorac i guverner HNB-a Boris Vujčić apostrofirali su prednosti hrvatskog članstva, u vidu višeg kreditnog rejtinga te pada premije rizika.

U govoru na konferenciji o Hrvatskoj kao 20. članici Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koju su organizirali Ministarstvo financija i ESM, Plenković je podsjetio da će se uskoro obilježiti deseta godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji, da je Hrvatska jedina članica te zajednice koja je istog dana, 1. siječnja ove godine, postala članica europodručja i šengenskog područja, a za oko dva i pol mjeseca postala je i članica ESM-a.

Cilj ESM-a je da pomogne državama članicama eurozone izbjeći i prevladati financijske krize te održati dugoročnu financijsku stabilnost i prosperitet, izjavio je Plenković, istaknuvši da je ESM od 2012. do sada osigurao financijsku podršku od 295 milijardi eura za države članice europodručja koje su izgubile pristup financijskom tržištu.

Članstvo Hrvatskoj daje pravo na korištenje dodatnih financijskih instrumenata u "slučaju potrebe", a donosi i dodatnu vrijednost u vidu jačanja suradnje u okviru Ekonomske i monetarne unije.

Upravo vrijeme u kojem živimo, a posebno okolnosti nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu, koje su za posljedicu imale i energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske, vrijeme je u kojem se dodatno upozorava na značaj članstva i u europodručju, a sada i ESM-u, poručio je predsjednik Vlade.

Jedina organizacija čijem članstvu Hrvatska još stremi je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a pristupno pregovori su krenuli, napomenuo je.

Benefiti članstva u ESM-u i viši kreditni rejting i pad premije rizika

ESM je međuvladina organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine, za vrijeme velike financijske krize. Njegova je misija omogućiti državama europodručja izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta.

ESM provodi svoju ulogu odobravanjem zajmova i drugim vrstama financijske pomoći državama članicama koje se nalaze, ili im prijeti, teška financijska situacija. Sukladno tome, ESM je imao ključnu ulogu u očuvanju integriteta europodručja tijekom dužničke krize eura.

Prema Ugovoru o osnivanju ESM-a, sve države članice europodručja pristupaju ESM-u.

Glavni direktor ESM-a Pierre Gramegna je istaknuo da ESM treba promatrati kao "sigurnosnu mrežu" i osiguranje u slučaju krize i teške financijske situacije, pri čemu počiva na solidarnosti.

Sredstva pomoći su tu u slučaju krize, no svi se uvijek nadaju da se neće morati koristiti, napomenuo je Gramegna.

Ministar financija Marko Primorac je apostrofirao izravne i jasne benefite članstva u ESM-u, koji su se manifestirali već samom najavom ulaska Hrvatske u to udruženje, a u vidu značajnog porasta hrvatskog kreditnog rejtinga od strane glavnih kreditnih agencija.

Primorac vjeruje da će se benefiti od članstva ostvarivati i u budućnosti, no isto tako se nada i da Hrvatska "neće biti u potrebi" koristiti mogućnosti i zaštitu koju ESM pruža.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je izjavio da ESM Hrvatskoj daje dodatni kredibilitet, a kao korist od članstva koju je Hrvatska već imala je istaknuo doprinos padu premije rizika na zemlju.

"Pad premije rizika je djelomično već sada posljedica toga što smo u ESM-u, što se reflektira u nižim kamatnim stopama za hrvatske građane i gospodarstvo. Ne u potpunosti, glavni efekt donosi ulazak u eurozonu, ali sama činjenica da imamo pristup ovom mehanizmu (...) stvara kod investitora veće povjerenje", izjavio je Vujčić.

Za mandata Plenkovićevih vlada hrvatski BDP porastao za 20 milijardi eura

Govoreći u kontekstu sedme godine mandata Vlade i desete godišnjice članstva Hrvatske u Uniji, predsjednik Vlade Plenković je istaknuo da je temeljna odrednica Vladine politike moderni suverenizam, koji uključuje jačanje međunarodnog položaja i reputacije Hrvatske, a olakšava rješavanje strateških nacionalnih ciljeva.

Plenković je apostrofirao tri točke politike Vlade - političku stabilnost, proeuropsku usmjerenost te promišljenu ekonomsku politiku.

Kao primjer toga da je cilj Vlade i ravnomjerni regionalni razvoj Plenković je izdvojio činjenicu da će iz ukupne omotnice novog Višegodišnjeg financijskog okvira 22 hrvatska grada za svoj razvoj direktno dobiti 680 milijuna eura, o čemu je odluke resorni ministar Šime Erlić dodijelio prošli tjedan.

"Toliko o tome je li ova Vlada za decentralizaciju ili nije. Da li daje novac jedinicama lokalne samouprave ili ne daje?", poručio je Plenković, na taj se način dotaknuvši aktualne teme porezne reforme.

Podsjetio je i da je Vlada obećala da će prosječna neto plaća do kraja ovog mandata biti tisuću eura, a podaci DZS-a za ožujak pokazuju da je ona već na 1.130 eura.

Plenković je ocijenio i da taj podatak pokazuje koliko brže Vlada ostvaruje ciljeve koje je zadala.

Između ostalog je istaknuo da je trenutno u Hrvatskoj zaposleno 1,66 milijuna ljudi, a nezaposlenih je manje od sto tisuća. "Nikad veći broj zaposlenih, a nikad manji nezaposlenih, od 1982. godine", istaknuo je.

Iznio je i podatak da je prije deset godina na četiri zaposlene išla jedna nezaposlena osoba, a sada je taj omjer 16:1.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je trenutno na 73 posto od prosječne razvijenosti EU-a, a od 2016. do danas BDP po stanovniku je porastao za 5.900 eura i sada iznosi 17.200 eura, istaknuo je Plenković.

Kada se promatra ukupni BDP, on je za mandata Plenkovićevih vlada porastao za 20 milijardi eura. Za usporedbu, od 2010. do 2015. porastao je za dvije milijarde eura. "Dakle, za deset puta više", istaknuo je Plenković.

To sve skupa govori u kakvom razvojnom kontekstu se Hrvatska nalazi, izjavio je predsjednik Vlade, poručivši da se takvi trendovi mogu i moraju i nastaviti, unatoč svim izazovima s kojima se suočavamo.

Zadržati unutarnju koheziju, uz izazove koji su proizlazili i proizlaze iz kriza povezanih s pandemijom i ruskom agresijom na Ukrajinu, te pritom još ostvarivati strateške ciljeve, po Plenkoviću je vještina.

"To je već velika vještina. Da idete naprijed a borite se s nečim na što nemate utjecaja", izjavio je Plenković.

Između ostalog, rekao je i da je Hrvatska u plusu za 10,5 milijardi eura neto, kada se gleda razlika između povučenih europskih sredstava i onih koje je morala uplatiti u europski proračun.

Plenković je rekao da je zbog Domovinskog rata Hrvatska izgubila deset godina i zato sada mora "hvatati korak" za zemljama srednje i istočne Europe.

Stoga, rekao je da je u potpunosti uvjeren da će se "konačno crta moći podvući" tek 2030., kada će Hrvatska već 17 godina biti u Uniji, osam godina u eurozoni i šengenskom prostoru, pri čemu će joj sva trenutno osigurana europska sredstva biti poluga ekonomskog rasta.