Analitičari Erste grupe procjenjuju da će ove godine prosječan rast gospodarstava sedam zemalja središnje i istočne Europe dosegnuti 2,2 posto, pri čemu se Hrvatska nalazi na dnu liste, sa stagnacijom bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Odgovor hrvatske vlade na ispunjenje fiskalnih ciljeva koje je zadala Europska komisija bit će čimbenik koji će utjecati na izglede za rejting, troškove financiranja, strukturalne reforme i na izglede za razboritom fiskalnom politikom, navodi se u danas objavljenoj analizi Erste grupe o izgledima gospodarstava središnje i istočne Europe u 2014. godini.

„Nadamo se da će Procedura prekomjernog deficita dovesti do konsolidacije, i što je još važnije, do konstruktivnih strukturnih reformi, te pronalaženja prave ravnoteže između višeg poreznog tereta i nužnog trajnog rezanja troškova", navode analitičari Erste grupe.

Što se pak gospodarstva tiče, analitičari te grupe u ovoj godini očekuju stagnaciju hrvatskog BDP-a, nakon pet godina neprestanog pada.

U ostalih šest zemalja u regiji, procjenjuju da će rast gospodarstva biti između 1 posto, u Srbiji, i 2,9 posto, u Poljskoj.

Time bi u prosjeku rast BDP-a zemalja u regiji iznosio 2,2 posto. Pridruži li im se i Turska, s procijenjenim rastom BDP-a od 4,2 posto, prosječni rast tih gospodarstava iznosio bi u 2014. godini 3 posto.

"Rast BDP-a u sedam država središnje i istočne Europe dvostruko je veći od procjenjenog rasta gospodarstva eurozone. Još je važnije što će rast biti uravnoteženiji i stoga održiviji. Pritom će 2014. biti prva godina od izbijanja krize u kojoj će investicije rasti u svakoj od tih zemalja", ističe Juraj Kotian, čelnik istraživanja u Erste grupi.