Druga polovica godine trebala bi donijeti nastavak solidne ekonomske aktivnosti, gdje će pozitivna uloga turizma dodatno utjecati na spomenuta povoljna kretanja. Stoga smo revidirali prognozu rasta za 2016., s prijašnjih 2.2% na 2.7%. U 2017. očekujemo da će rast zadržati sličnu dinamiku, i dalje ponajprije podržan domaćom potražnjom, dok bi neto izvoz trebao pokazati marginalno negativan doprinos rastu.

Inflacija ukazuje na kretanje prema višim razinama

Dok su deflacijski pritisci bili uvelike izraženi u prvoj polovici godine, s prosječnim padom inflacije, od -1.5% y/y, negativan trend se počeo ublažavati prema kraju trećeg kvartala. U narednom razdoblju očekujemo nastavak kretanja prema višim razinama, gdje će niska baza te stabilizacija cijena hrane imati pozitivan utjecaj. Dok očekujemo prosječnu inflaciju za 2016. na razinama od oko -1% y/y, u 2017. očekujemo povratak pozitivnim stopama, gdje će osim jače domaće potražnje i niskog baznog efekta, manje izražen deflatorni karakter troškovne strane inflacije također imati pozitivan utjecaj na određeno ubrzavanje inflacije.

HNB nastavlja provoditi ekspanzivnu politiku, tečajna kretanja u skladu s očekivanjima

Tijek monetarne politike nije donio neke veće promijene te je HNB i dalje provodio ekspanzivnu politiku uslijed ustrajnih deflacijskih pritisaka i poboljšanog, ali ipak još uvijek krhkog, ekonomskog oporavka. HNB je nastavio s redovitim tjednim REPO aukcijama (sa smanjenom kamatnom stopom na 0.3%, s 0.5% u rujnu), te strukturnim četverogodišnjim obrnutim REPO operacijama. I dalje očekujemo sličan smjer monetarne politike, s fokusom HNB-a na održavanje okruženja niskih kamatnih stopa i poticanje kreditne aktivnosti.

Tečajna kretanja ostaju stabilna, gdje lokalni faktori, pozitivna ekonomska i fiskalna kretanja i suficit platne bilance, i dalje daju podršku takvom kretanju domaće valute, koja tradicionalno pokazuje ograničenu osjetljivost na globalna previranja. Prema kraju godine očekujemo tečaj na razinama od 7.55, dok ga kroz 2017. vidimo u intervalu 7.45-7.65.

Postavljeni temelji za pozitivne vijesti od rating agencija u 2017.

Nakon snažnijeg konsolidacijskog napora u 2015. (smanjenje deficita za 2.1pp na 3.3% BDP-a), fiskalni trendovi ostaju pozitivni i u 2016. godini, gdje je proračunski manjak za prvu polovicu godine iznosio 0.2% BDP-a (odnosno 1.5pp manje na godišnjoj razini), što upućuje na nastavak fiskalne konsolidacije i smanjenje deficita ispod razine od 2% BDP-a u 2016. Nova Vlada je najavila poreznu reformu u 2017. u svrhu jačanja gospodarskog rasta, ciljajući na smanjenje poreza na dohodak i dobit, što bi trebalo rezultirati smanjenjem na strani prihoda od 0.6-0.7%. Ciljani proračunski deficit za 2017. očekuje se na razinama od oko 2% BDP-a, dok bi javni dug trebao zadržati silazni trend i pasti ispod razine od 85% BDP-a.

Financijske potrebe u 2017. iznose otprilike 21% BDP-a, dok dinamika dospijeća sugerira na to da će Ministarstvo financija pokušati pristupiti međunarodnom tržištu početkom iduće godine. Poboljšana makroekonomska slika govori u prilog takvom scenariju, dok bi uspješno izdanje, s obzirom da je ostatak dospijeća koncentriran na domaćem tržištu, bitno umanjio rizike financiranja u 2017.

Izvor: Erste & Steiermärkische Bank