Nakon potresa izazvanih objavom Panama Papersa, o milijardama utajenog poreza, koje su si u džep preko off shore oaza kreativno stavili poznati političari, velike kompanije i slavne osobe, izbjegavanje plaćanja poreza ne prestaje biti top tema. U EU se 2014. prikupilo 338,5 milijardi eura poreza na dobit, a procjena je da se još najmanje između 160 i 190 milijuna eura godišnje utaji.

Europarlamentarci su raspravljali o pravilima da se stane na kraj praksama neplaćanja poreza, a prijedlog je do sada najdublji popis mjera o kojem su zastupnici trebali glasovati jučer. Direktiva se oslanja na princip da porez treba plaćati tamo gdje se ostvaruje dobit i stvara vrijednost, a sastoji se od šest ključnih mjera protiv agresivnog poreznog planiranja. Njome se jasnije definiraju termini poput ′poreznog utočišta′ koji su dosada različito tumačeni, a riječ je o odgovoru Unije na akcijski plan OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti.

Odjel za gospodarstvo  EP-a prije dva tjedna prihvatio je prijedlog EK. "Neshvatljivo je stalno tražiti veće ulaganje radnika i umirovljenika te malih i srednjih poduzeća, dok velike tvrtke i multinacionalke izbjegavaju plaćati svoj dio", sažeo je stav mnogih parlamentarni izvjestitelj Hugues Bayet.

EP želi zaustaviti praksu ′unutarnjeg posuđivanja′ između podružnica iste tvrtke kojim se fiktivno prikazuje manja dobit i porezna obveza, uz korištenje plaćanja preuveličanih kamatnih stopa. Suština prijedloga je utvrditi strože granice za odbitke na plaćanje kamata; Komisija predlaže da tvrtke ne bi smjele odbiti više od 30% bruto prihoda, dok zastupnici smatraju da granica treba biti 20% ili 2 milijuna eura, ovisno što je više.