Cilj je predloženih ovlasti u prvom redu zaštita infrastrukture na području energetike, transporta, komunikacija, podataka, aeronautike i financija.

Zaštitni mehanizam trebao bi obuhvatiti i tehnologije, uključujući poluvodiče, umjetnu inteligenciju i robotiku. Među strateškim sektorima navedeni su pak vodoprivreda, zdravstvo, obrana, mediji, biotehnologooija i sigurnost hrane.

"Kupnja infrastrukture, tehnologije i strateških interesa postaje politički cilj", upozorio je autor prijedloga, francuski zastupnik Europske narodne stranke Franck Proust.

"Ovaj će alat Europi omogućiti bolju zaštitu od leptirova efekta koji mogu prouzročiti inozemna ulaganja", ustvrdio je Proust.

Prijedlog predviđa i obvezu zemalja EU-a da pod određenim uvjetima dostavljaju informacije o inozemnim ulaganjima drugim članicama ako se ona dotiču području javnog reda ili sigurnosti.

Europska komisija moći će također tražiti informacije o ulaganjima i dostavljati mišljenje zemlji-primateljici koja će ipak u konačnici donositi konačnu odluku o njegovoj realizaciji, dodaje se u priopćenju.

Zastupnici EP-a usvojili su prijedlog direktive s 500 glasova za, 49 protiv i 56 suzdržanih.

Da bi stupila na snagu, direktivu moraju odobriti zemlje-članice.

"Direktiva je, naravno, potpuno neutralna i nediskriminatorna", ustvrdila je u srijedu povjerenica Europske unije za trgovinu Cecilia Malmstrom.

"Nije nikakva tajna da se u aktualnim raspravama u pojedinim zemljama... postavlja pitanje Kine", priznala je.

"No, mogle bi se pojaviti i druge zemlje", dodala je europska dužnosnica, naglašavajući ponovo da će konačnu odluku donositi zemlje članice.