Energetska tranzicija je prioritet u Europi, ali ne i u drugdje gdje je fokus još na gospodarskom rastu, što je uz geopolitička zaoštravanja i ratove prepreka za globalnu tranziciju, no Hrvatska je zbog LNG terminala i oslonjenosti na uslužne djelatnosti u relativno dobroj poziciji, istaknuto je u srijedu na konferenciji.

Riječ je o petoj konferencije iz serije Eurotransformacija - "Energetika budućnosti i zeleni turizam", koja je u organizaciji Motus Medije okupila stručnjake iz energetike i turizma te druge.

Energetski analitičar Igor Dekanić je naglasio da je Hrvatskoj "dobro došla" deindustrijalizacija u prošlom stoljeću, jer bez velike industrije i potrošnja energije je manja.

Važno ulagati u informatizirano upravljanje energetikom

"Uslužne djelatnosti, posebice turizam koji je grana broj jedan u Hrvatskoj troše puno manje energije nego industrija, a turizam i zbog svoje visoke sezonalnosti, te imamo šansu provesti zelenu tranziciju i u turizmu i u energetici, ali će to i kod nas, kao i drugdje u svijetu ipak ovisiti o smirivanju ili i završetku ratnih zbivanja u Ukrajini, a sada i na Bliskom istoku", istaknuo je Dekanić.

Važnim smatra što se u Hrvatskoj sve više ulaže u geotermalnu i energiju vjetra i sunca, ali poručuje da je potrebno i više ulagati u informatizirano upravljanje energetskim procesima, a u turizmu se prilagoditi situaciji i razvijati što više tzv. mikroenergetske sustave s novim tehnologijama.

Na pitanje što se može očekivati u pogledu cijene energije, kazao je da je to vrlo neizvjesno, ali i da ne bi trebalo više biti velikog šoka kao kad je Rusija napala Ukrajinu, odnosno ne očekuje skokovit rast cijena, napominjući pritom i da "svaki skok cijena fosilnih goriva slabi energetsku tranziciju".

Energetski paradoks

S te strane velikom "dilemom budućnosti" označio je različite ciljeve zelene transformacije i tzv. ratne ekonomije, koja sada već dosta obuzima svijet, jer je u prvom cilj održiva energetika s nižim troškovima i više korištenje obnovljivih izvora energije, a u drugom je bitan razvoj oružja i niži troškovi energije radi financiranja ratnih potreba.

"Uz to, u svijetu danas imamo i energetski paradoks, jer zemlje koje su najmanje ulagale u tranziciju i koriste fosilna goriva imaju bogatija gospodarstva nego one koje su u to ulagale. Globalno gledano, Europa se zadnjih osam-deset godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma jedina drži toga i smanjuje potrošnju fosilne energije, odnosno povećala je potrošnju energije za devet posto. S druge strane, Azija, koja je i najveći potrošač energije u svijetu, čak 50 posto sve energije, potrošnju je dodatno povećala za 30 posto, dok je svijet ukupno tu potrošnju povećao za 16 posto", iznio je Dekanić.

Europa spremnija za zimu nego lani, a LNG na Krku rasprodan do 2038.

O energetskoj spremnosti Europe za zimu, zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković rekla je da je ta spremnost bolja nego lani te da se ne očekuju veliki potresi na tržištu, ali i da se EU za jačanje svoje energetske pozicije mora osloboditi ovisnosti o Rusiji.

"U EU-u se moraju razviti diversificirani energetski proizvodi, s naglaskom na plin i obnovljive izvore, jer energetski šok povezan s ruskom agresijom na Ukrajinu je preživjela, ali sada su tu veliki sukobi i u drugi i dijelovima svijeta i to je novi problem za kojeg se svi nadaju da neće eskalirati", dodala je Jerković.

Direktorica sektora u LNG terminalu na Krku Danijela Šimović naglasila je pak važnost tog terminala jer se "pokazao ključnim u proteklom razdoblju i donio mogućnosti da nam izvor plina bude bilo koja država i da bilo koji brod tu može pristati".

"Sve i da se hoće ne može se iz terminala izvesti sav plin, odnosno bar jedna trećina ne može otići iz Hrvatske, a pokazalo se i da većina plina i ostaje kod nas", kazala je Šimović koja također smatra da je teško predvidjeti budućnost, ali da će se terminal povećati.

Uz puno znanja i sreće kapaciteti terminala zauzeti su do sezone 2037/2038., rekla je.

Turizam se prilagođava i ide u smjeru održivog nasuprot masovnog turizma

Ravnateljica uprave u Ministarstvu turizma i sporta Monika Udovičić na konferenciji je rekla da Hrvatska ima novu strategiju održivog razvoj turizma te prvi puta i velika sredstava iz NPOO-a za projekte u turizmu za digitalnu i zelenu tranziciju, što je doprinos europskim politikama, a sve će potvrditi i novi zakon o turizmu koji je u saborskoj proceduri.

"Novim zakonom definira se i veća odgovornost lokalne samouprave u razvoju turizma na njihovim područjima, a daje i alate za održivo upravljanje turizmom i sve na temelju izračuna njihovih prihvatnih kapaciteta i drugih podataka. Cilj je doći do održivog turizma nasuprot masovnog koji u ljeti s velikim brojevima znatno opterećuje infrastrukturu, i za to se Ministarstvo zalaže kroz sve dokumente i aktivnosti", poručila je Udovičić.