Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je u petak da će energetska kriza uzrokovana ratom na Bliskom istoku utjecati na višu stopu inflacije i usporavanje gospodarskog rasta i u Hrvatskoj, pa bi tako inflacija u ovoj godini, mjerena HICP-om, mogla iznositi oko 4,6 posto, a rast BDP-a 2,6 posto.

Prema prognozama objavljenima u prosincu, Hrvatska narodna banka (HNB) je predvidjela rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto u ovoj godini, a inflacije, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), za 3,4 posto.

Koliko je za središnje banke izazovna eskalirajuća naftna kriza, usred intenziviranja sukoba na Bliskom istoku, koja će očito za posljedicu imati rast inflacije i usporavanje gospodarskog rasta, glasilo je pitanje novinara na konferenciji za medije u HNB-u, održanoj u povodu imenovanja Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB).

Vujčić je rekao da je jasno da je posljedica rata na Bliskom istoku rast cijena nafte i plina, te da će se to prenijeti na veće inflatorne pritiske, a također utjecati na niži rast BDP-a.

Govoreći u kontekstu cijele eurozone, Vujčić je rekao da je siguran "da smo u dobroj situaciji da te izazove riješimo na način na koji će biti potrebno i da održimo stabilnost cijena na dva posto".

"Međutim, ono što je sigurno je da je neizvjesnost izuzetno velika", izjavio je Vujčić.

Više scenarija utjecaja krize na inflaciju i gospodarski rast

Prema njegovim riječima, stvari se mijenjaju "iz dana u dan", a zbog tako visoke neizvjesnosti, ESB je jučer u svojim prognozama objavio i nekoliko scenarija.

Tako, inflacija bi prema najnovijim projekcijama ESB-a u ovoj godini u eurozoni trebala iznositi 2,6 posto, što je za 0,7 postotnih bodova više od prosinačke projekcije.

No u slučaju ako poremećaji u tranzitu kroz Hormuški tjesnac u drugom tromjesečju obuhvate 40 posto isporuka nafte i ukapljenog plina, a oštećenja energetske infrastrukture ne prekorače razinu od 11. ožujka, uz pretpostavku o normalizaciji pošiljki u trećem tromjesečju, inflacija u eurozoni iznosila bi u ovoj godini 3,5 posto.

Blokada, pak, 60 posto isporuka nafte i LNG-a kroz Hormuški tjesnac u drugom tromjesečju i odgođena normalizacija isporuke energenata zbog oštećene infrastrukture i to do prvog tromjesečja 2027. godine, značili bi za eurozonu inflaciju u ovoj godini od 4,4 posto, zvuči još nepovoljniji scenarij.

Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi pak u ovoj godini, po baznom scenariju, porasti za 0,9 posto, izračunali su iz ESB-a, što je 0,3 postotna boda slabije od prosinačke prognoze. "Nepovoljni" scenarij predviđa pak rast aktivnosti u ovoj godini za samo 0,6 posto, a "scenarij s teškim poremećajima" za samo 0,4 posto, izračunali su stručnjaci ESB-a.

"Koji će se od tih scenarija ostvariti pokazat će dani, tjedni i mjeseci ispred nas. Naravno, svi se nadamo da će se situacija što prije smiriti, uz što manje posljedice za gospodarski rast i inflaciju", izjavio je Vujčić.

Kazao je da je HNB također razradio scenarije, koji će biti u skladu s ESB-ovim. Tako, prema osnovnom scenariju HNB-a, stopa inflacije u Hrvatskoj u 2026. godini, mjerena HICP-om, će iznositi oko 4,6 posto, dok je procjena da će rast BDP-a u ovoj godini usporiti na 2,6 posto.

"Kako će se stvari odvijati, imat ćemo i druge scenarije koje ćete vidjeti kada ih objavimo. I onda je pitanje, kao što sam rekao i za eurozonu, koji će se od tih scenarija ostvariti", izjavio je Vujčić.

Upitan što je moguće napraviti da građani što manje osjete globalni rast cijena energenata, Vujčić je ponovio da treba vidjeti kako će se situacija dalje razvijati, napomenuvši i da je to pitanje za Vladu, koja je i ranije intervenirala u ovakvim situacijama.

Rekao je i da je predsjednica Europske komisije jučer naglasila da sve mjere koje bi se donosile u pogledu olakšavanja pritiska rasta cijena energenata moraju biti privremene i ciljane.