Ekonomski institut Zagreb (EIZ) korigirao je svoju prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini te sada očekuje da će BDP u ovoj godini imati nultu stopu rasta, umjesto ranije očekivanog povećanja za jedan posto.

U današnjem priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly izostanak oporavka u 2014. analitičari EIZ-a tumače kao posljedicu strukturnih slabosti gospodarstva, koje se rješavaju sporije od očekivanja, te pretpostavke osjetnog smanjenje domaće potražnje zbog fiskalne konsolidacije.

U idućoj bi godini, prognoziraju iz EIZ-a, jačanje europskog gospodarstva te učinci fiskalnih i strukturnih reformi za koje se očekuje da će se poduzeti ove godine, trebali potaknuti postupan oporavak gospodarske aktivnosti pa bi BDP, predvođen rastom izvoza i investicija, u 2015. mogao porasti za jedan posto.

Osobna će se potrošnja, očekuju analitičari EIZ-a, vjerojatno nastaviti smanjivati i u 2014., kako zbog nastavka negativnih tendencija na tržištu rada, tako i zbog očekivanog smanjivanja mase plaća i transfera iz državnog proračuna u okviru mjera konsolidacije.

No, navode, oko projekcija osobne i državne potrošnje postoje značajne neizvjesnosti jer Vlada još nije objavila detalje mjera kojima će smanjiti deficit u okviru procedure pri prekomjernom deficitu pa nije poznato kako će fiskalna konsolidacija utjecati na pojedine segmente gospodarstva.

Očekuju i da će stanje na tržištu rada u ovoj godini biti obilježeno negativnim trendovima, ali da bi 2015. mogla donijeti određeno olakšanje potpomognuto jačanjem gospodarstva i širenjem obuhvata aktivnih mjera zapošljavanja.

Glavni rizici kod ovih prognoza odnose se na dubinu i brzinu provođenja reformskih mjera za konsolidaciju javnih financija u okviru procedure pri prekomjernom deficitu. U slučaju odgađanja reformi, kažu iz EIZ-a, moguće je da pad potrošnje bude manji od očekivanja, ali uz slabljenje perspektiva budućeg rasta.

Provedba reformi donosi i rizike porasta socijalnih tenzija s mogućim negativnim posljedicama na gospodarstvo, kažu iz EIZ-a te, iako za masovne industrijske akcije procjenjuju da nisu vjerojatne, ističu kako bi one mogla usporiti ili blokirati provedbu reformi.

Analitičari EIZ-a stoga očekuju da će fiskalna konsolidacija biti glavni izazov za nositelje ekonomske politike u sljedećih nekoliko godina.

"Vjeruje se da će Vlada učiniti nužne napore kako bi deficit smanjila u skladu s preporukama Europske komisije. Međutim, prepoznaju se i značajni rizici u provedbi reformi i njihovom utjecaju na gospodarstvo. U slučaju odgađanja nužnih reformi moguće je da pad potrošnje bude manji od očekivanja, ali uz znatno slabije perspektive rasta. Iako je međunarodno gospodarsko okruženje sve stabilnije, na financijskim tržištima zemalja u razvoju još uvijek postoje značajni rizici naglog povlačenja sredstava i rasta kamatnih stopa, što bi moglo utjecati i na hrvatsko financijsko tržište", zaključuju iz EIZ-a.