Ekonomska klima u Hrvatskoj stabilizirala se u ožujku, nakon pogoršanja u prva dva ovogodišnja mjeseca, dok je na razini Europske unije zabilježeno izrazitije pogoršanje, pokazalo je u srijedu objavljeno mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj ostao je ožujku gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši za 0,1 bod u odnosu na prethodni mjesec, na 118,4 boda, pokazuje istraživanje Europske komisije. Time se vrijednost indeksa stabilizirala nakon pada u prva dva ovogodišnja mjeseca.

Najviše je u mjesecu na izmaku pogoršano raspoloženje u maloprodajnom sektoru, iskazano u padu odgovarajućeg podindeksa za 4,4 boda, na 7,8 bodova. Izrazitije su pogoršana i očekivanja potrošača, uz pad odgovarajućeg podindeksa za 0,8 bodova, na minus 16,9 bodova. Slabija su i očekivanja u uslužnom i industrijskom sektoru, s padom odgovarajućih podindeksa za 0,6 odnosno 0,5 bodova, na 17,6 odnosno 1,7 bodova.

Poboljšanje je zabilježeno jedino u građevinskom sektoru, čiji je podindeks ojačao za 1,4 boda, na minus 12,5 bodova, pokazuje istraživanje EK.

Pogoršanje u EU

Na razini Europske unije očekivanja za gospodarstvo izrazitije su pogoršana u ožujku, pa je indeks ekonomske klime (ESI) oslabio za 0,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 104,6 bodova.

Najviše je pogoršano raspoloženje u građevinskom sektoru, iskazano u padu odgovarajućeg podindeksa za 1,9 boda. Značajnije su pogoršana i očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je podindeks pao za 1,7 bodova.

Potrošači su također iskazali pojačani oprez, iskazan u padu indeksa za 0,7 bodova.

Industrija je pak očitovala nešto veći optimizam, uz rast odgovarajućeg podindeksa za 0,4 boda, dok je raspoloženje u maloprodaji ostalo gotovo nepromijenjeno, uz rast podindeksa za 0,1 bod, pokazuje istraživanje.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone, poljski indeks neznatno je porastao, za 0,2 boda, dok je onaj britanski ostao gotovo nepromijenjen.

Slabija očekivanja i u eurozoni

Indeks ekonomske klime (ESI) koji mjeri očekivanja u eurozoni također je pao u ožujku, za 0,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u prethodnom mjesecu, i iznosio je 103 boda.

Raspoloženije je pogoršano u svim segmentima gospodarstva, uz izuzetak maloprodaje. Najviše su potonula očekivanja u građevinskom sektoru, čiji je podindeks oslabio 3,2 boda. Značajnije pogoršanje zabilježeno je i u uslužnom sektoru, uz pad odgovarajućeg podindeksa za 1,2 boda, a oslabila su i očekivanja potrošača, uz pad podindeksa za 0,9 bodova.

U industrijskom je sektoru raspoloženje ostalo gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje istraživanje EK.

Svijetla točka bila je maloprodaja, čiji je podindeks poskočio za 0,4 boda.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše smanjen ESI koji mjeri očekivanja u Italiji, za 2,4 boda, te u Francuskoj, za 1,8 bodova. Izrazitije je pogoršano i raspoloženje u Nizozemskoj, čiji je indeks pao 0,9 bodova, te u Španjolskoj, uz pad odgovarajućeg indeksa za 0,4 boda. Očekivanja za Njemačku ostala su gotovo nepromijenjena.

U odvojenom je izvješću EK izvijestila da je i indeks koji iskazuje očekivanja u poslovnom sektoru (BCI) eurozone ostao gotovo nepromijenjen u ožujku i iznosio je 0,11 bodova. Pritom su poboljšane ocjene menadžera o prošloj proizvodnji, te zalihama gotovih proizvoda i izvoznim knjigama narudžbi bile protuteža slabijim predviđanjima proizvodnje u predstojećem razdoblju i ukupnim knjigama narudžbi.