Ekonomska klima u Hrvatskoj blago je oslabila u siječnju, pritisnuta pogoršanim očekivanjima u industriji, dok je na razini Europske unije raspoloženje izrazitije pogoršano, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj kliznuo je u siječnju na 120, 3 boda, s revidiranih rekordnih 120,9 bodova zabilježenih u prosincu, pokazuju podaci Europske komisije.

U sklopu godišnjih prilagodbi Bruxelles je revidirao vrijednosti indeksa unatrag gotovo godinu dana.

Prema aktualnom je istraživanju EK u prvom ovogodišnjem mjesecu znatnije pogoršano raspoloženje samo u hrvatskoj industriji, čiji je podindeks pao 2,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 3,8 bodova. Najviše su pak poboljšana očekivanja potrošača, iskazana u povećanju odgovarajućeg podindeksa za 2,1 bod, na minus 15,9 bodova.

Skromnije su poboljšana očekivanja u uslužnom i u maloprodajnom sektoru. Tako je podindeks za uslužni sektor porastao jedan bod, na 20,7 bodova. Maloprodajni sektor bilježi pak povećanje podindeksa na mjesečnoj razini za 0,8 bodova, na 12,8 bodova.

Raspoloženje u građevinskom sektoru ostalo je nepromijenjeno, uz stagnaciju vrijednosti odgovarajućeg podindeksa na minus 13,2 boda.

Uslužni sektor uteg za raspoloženje u EU

Na razini Europske unije indeks ekonomske klime (ESI) kliznuo je u siječnju za 1,8 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za prošli mjesec i iznosio je 106,7 bodova.

Najviše je pogoršano raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u padu odgovarajućeg indeksa za četiri boda, a izrazitije je oslabilo i raspoloženje u maloprodaji, čiji je indeks pao za 1,2 boda,

Očekivanja potrošača ostala su gotovo nepromijenjena a nešto je više prigušeno raspoloženje u industrijskom sektoru.

Blago je pak porastao indeks koji mjeri očekivanja u građevinskom sektoru, za 0,6 boda.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone indeks za Švedsku poskočio je 2,4 boda a poboljšanje, iako znatno skromnije zabilježeno je i u Poljskoj, iskazano u rastu indeksa za 0,8 bodova.

Raspoloženje u Velikoj Britaniji osjetno je pak pogoršano u odnosu na prethodni mjesec, uz pad odgovarajućeg indeksa za 3,5 bodova.

Pogoršana i očekivanja u eurozoni

Indeks ekonomske klime (ESI) koji mjeri očekivanja u eurozoni oslabio je u siječnju za 1,7 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za prosinac i iznosio je 105 bodova.

Najviše su u prvom ovogodišnjem mjesecu pogoršana očekivanja u građevinskom sektoru eurozone, čiji je indeks kliznuo za 1,5 bodova. Oslabila su i očekivanja u industriji i u uslužnom sektoru, čiji su indeksi smanjeni za 1,2 boda u odnosu na prosinac.

Raspoloženje u maloprodaji ostalo je nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec dok su očekivanja potrošača blago oslabila, uz pad odgovarajućeg indeksa za 0,6 boda.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše smanjen ESI koji mjeri očekivanja u Španjolskoj, za 4,1 bod, Izrazitije je pogoršanje zabilježeno i u Njemačkoj čiji je indeks kliznuo za 2,1 bod u odnosu na prosinac.

U Francuskoj je pak raspoloženje poboljšano, iskazano u rastu ESI-ja za 1,1 bod.

U odvojenom je izvješću EK izvijestila da je indeks očekivanja u poslovnom sektoru (BCI) eurozone u siječnju kliznuo za 0,1 bod u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 0,29 bodova. Razlog su po EK pogoršane ocjene menadžera o zalihama, te ukupnim knjigama narudžbi i o izvoznim narudžbama. Izrazitije su pogoršana i njihova očekivanja o proizvodnji.