Europska komisija u srijedu je preporučila Hrvatskoj da do kraja ove godine prestane s mjerama potpore za energiju, nastavi sa čvrstom provedbom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i programa kohezijske politike te smanji ovisnost o fosilnim gorivima bržim razvojem obnovljivih izvora.

Europska komisija u srijedu je objavila proljetni Paket Europskog semestra, koji, između ostaloga, sadrži preporuke na području gospodarske i socijalne politike. Proljetni paket se temelji na programima stabilnosti i nacionalnim reformskim programima koje države članice dostavljaju Komisiji. U sklopu toga, Komisija je dala tri preporuke Hrvatskoj za ovu i sljedeću godinu.

U prvoj Komisija preporučuje da se mjere potpore koje se na snazi kako bi se gospodarstvu i stanovništvu smanjili troškovi energije obustave do kraja ove godine i da se uštede koje bi se tako postigle usmjere u smanjenje proračunskog deficita.

U slučaju novog povećanja cijena energije koje bi tražilo dodatne potpore te bi potpore trebale biti usmjerene na zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća, trebale bi biti fiskalno priuštive i morale bi sadržavati poticaje za štednju energije.

Komisija je preporučila svim zemljama članicama da ukinu energetske potpore.

U prvoj preporuci također se ukazuje na potrebu vođenja razborite fiskalne politike, ograničavanjem nominalnog povećanja primarnih neto rashoda do najviše 5,1 posto u sljedećoj godini. Također se preporučuje da se očuvaju nacionalno financirana javna ulaganja i osigura učinkovito korištenje bespovratnih sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti i ostalih europskih fondova, naročito za poticanje zelene i digitalne tranzicije.

Za razdoblje nakon 2024. preporučuje se da se nastavi sa srednjoročnom fiskalnom strategijom postupne i održive konsolidacije zajedno s investicijama i reformama koje vode prema većem, održivom rastu kako bi se u srednjoročnom razdoblju postigla razborita fiskalna pozicija.

U drugoj preporuci Komisija kaže da Hrvatska treba nastaviti sa snažnom provedbom plana oporavka i otpornosti i da brzo dovrši poglavlje REPowerEU kako bi što prije krenula s njegovom provedbom. Također se preporučuje brza provedba programa kohezijske politike.

Komisija u trećoj preporuci ističe da je potrebno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima bržim razvojem obnovljivih izvora, posebice energije vjetra i sunca i geotermalnih izvora, dovršavanjem nepotpunog zakonodavnog okvira, pojednostavljenjem administrativnih postupaka za izdavanje dozvola i postupaka za instaliranje opreme poput solarnih panela u višestambenim zgradama.

Komisija navodi da Hrvatska uvozi oko 53 posto potrošene energije godišnje, iako ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima, naročito u energiji vjetra i sunca i geotermalnim izvorima. Polovina proizvodnje dolazi iz hidroelektrana, udio vjetroelektrana je povećan na 14 posto, ali je udio solarne energije svega jedan posto.

Preporučuje se i potpora malim proizvođačima obnovljive energije, poboljšanje prijenosne i distribucijske mreže električne energije, posebice poboljšanjem prijenosne veze između sjevera i juga zemlje i brže uvođenje pametnih brojila.

Također se preporučuje brža provedba mjera za energetsku učinkovitost, uključujući instaliranje toplinskih pumpi, da se smanji ovisnost o fosilnim gorivima u prometnom sektoru promicanjem održivih rješenja, naročito u željezničkom sektoru i elektrifikaciji cestovno prijevoza.

Komisija također preporučuje Hrvatskoj da pojača napore za stjecanje vještina potrebnih za zelenu tranziciju. U svojoj analizi Komisija navodi da nedostatak radne snage i potrebnih vještina u proizvodnji, razvoju i održavanju tehnologija s nultom emisijom predstavljaju uska grla u tranziciji na gospodarstvo s nultom emisijom.