Dokument o proširenju Europske unije koji će biti objavljen u srijedu, zajedno s Godišnjim izvještajem o napretku kandidata, nije toliko negativan prema proširenju kao što se javljalo u prvim medijskim izvještajima, ali je točno da će odsada pristupanje biti teže.
Unija želi zadržati "zamah integracija", tj. želi nastaviti proširenje, ali će "garantirati da će kandidati strogo ispuniti postavljene uvjete". Također, Komisija tvrdi da će poboljšati "komunikaciju" prema svojim građanima o pitanju proširenja, a čak se i u ovom izvještaju navodi "korist" od ranijih proširenja.
Najveća je promjena što se, kad je Hrvatska dobila pregovore, govorilo da bi se ulazak mogao osigurati na osnovi Ugovora iz Nice, a sad je to gotovo posve, ako ne i posve isključeno. Nova politika proširenja podrazumijeva da Unija mora imati nove "institucionalne aranžmane", a to znači novi dogovor o institucijama prije nego što primi bilo koju novu članicu. Ipak, sad se zna da će se morati čekati novi europski dogovor o načinu glasanja i zastupljenosti u Vijeću ministara, Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, odnosno utjecaju koji će nova zemlja, sukladno svojoj veličini, imati u Uniji.
Navodi se osim toga da će EU morati raspraviti koliko će duboko sezati njezine reforme, a misli se na reforme sustava institucija i glasanja.
Osim toga, uvodi se novo načelo po kojem se od kandidata traži da se europeiziraju. "Nije dovoljno samo da je Unija sposobna primiti kandidata nego je riječ i o sposobnosti novih članica da se ugrade u EU. Nove članice ne smiju dovesti u pitanje politike utvrđene ugovorima", stoji u priopćenju. Nove članice trebale bi sve politike utvrđene ugovorima prihvatiti i primijeniti, navodi se dalje, što znači da će kontrola provedbe zajedničkog europskog zakonodavstva odnosno acquisa communitaire biti puno stroža.
Podsjetimo, EU u nedostatku ustava počiva na sporazumima odnosno ugovorima. Zadnji je bio iz Nice, u kojem se sporazumno određuje da broj članica EU može narasti do 27, koliko će ih biti kad uđu Bugarska i Rumunjska.
Riječ apsorpcija EU, tj. sposobnost Unije da primi novog kandidata, zamijenjena je, što je također novo, riječju integracija.
U dokumentu dalje stoji da će Unija, a u njezino ime Komisija, prije priključenja svake članice posebno proučiti tri elementa. To su: slobodni protok ljudi, upravljanje granicama te - za neke iznenađujuće - promet.
Ne treba zaboraviti još jednu važnu "smjernicu" u novom dokumentu. To je "konzultacija građana o proširenju". Komisija ne propisuje kako će se to građani konzultirati, što znači da će to pitanje i dalje biti izvor velike nervoze za sve koji se nadaju da će uskoro ući u Uniju. Naime, ako ta konzultacija bude obavljena referendumom, kao što žele Francuska i Nizozemska, a mogu im se pridružiti i druge zemlje, to neće biti povoljna perspektiva.
Dokument na kraju ističe da se primanje novih zemalja očekuje u srednjem i dugom roku. Srednji rok u žargonu EU iznosi tri-četiri godine, tako da Hrvatska, idealno, može uhvatiti vlak 2010. godine.
izvor: www.business.hr