Upravno vijeće na čelu s predsjednikom ECB-a Marijom Draghijem ostavilo je nepromijenjenima sve tri kamatne stope. Ključna kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ostaje na rekordno niskih nula posto, a zadržana je i kamatna stopa od minus 0,4 posto na depozite. Negativnom kamatnom stopom banke se nastoji odvratiti od čuvanja novca kod središnje banke i potaknuti ih na usmjeravanje u veće kreditne plasmane.

Upravno vijeće očekuje da će ključne kamatne stope ostati na sadašnjim razinama tijekom duljeg razdoblja a zasigurno dulje od razdoblja neto kupnji vrijednosnih papira, navodi se u priopćenju.

"Također smo jednoglasno odlučili da nećemo mijenjati smjernice za budućnost, a jednoglasni smo i po pitanju toga da nećemo određivati konkretan datum kada bi u budućnosti počeli razmatrati promjene - drugim riječima, jednostavno smo kazali da bi se naši razgovori trebali održati ujesen", poručio je Draghi s tiskovne konferencije.

U središnjoj su banci potvrdili da postojeći program kupnje imovine u mjesečnom iznosu 60 milijardi eura i u primjeni do kraja godine ostaje nepromijenjen, a čak su signalizirali spremnost povećanja iznosa toga programa kao i produljenja roka njegove provedbe u slučaju pogoršanja izgleda. Iznos programa smanjen je u ožujku s tadašnjih 80 milijardi eura.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, Upravno vijeće potvrđuje da se predviđa da će se neto kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura provoditi do kraja prosinca 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljanom razinom stope inflacije, stoji u priopćenju ECB-a.

U ECB su zacrtali godišnju stopu inflacije u visini "nešto ispod dva posto". Takvi bančini potezi u skladu su s očekivanjima većine analitičara koji su sudjelovali u Reutersovoj anketi.

Ekonomisti su očekivali da će Draghi s tiskovne konferencije poslati vrlo oprezne poruke, a posebno u kontekstu onih poslanih s konferencije u Portugalu krajem lipnja kojima je dao naslutiti da se razmišlja o mogućem početku smanjenja programa poticaja, potaknuvši snažno jačanje eura i prinosa na obveznice.