Europska središnja banka je kamatu za refinanciranje spustila na povijesno niskih 0,15 posto, a kamatu na depozite banaka spustila na minus 0,10 posto, pa će banke plaćati ECB-u da kod nje drže novac.

Europska središnja banka je svoju ključnu kamatu za refinanciranje spustila na novi povijesni minimum od 0,15 posto, dok je stopu za prekonoćne deficite, u skladu s očekivanjima i neslužbenim najavama, gurnula u negativni teritorij, što znači da će banke, žele li novac pohraniti kod ECB-a, za to morati platiti, a ne dobiti kamatu na depozit, javlja Die Zeit.

Spuštanje stope za refinanciranje na 0,15 posto samo je jedna od mjera kojima ECB želi potaknuti gospodarstva članica eurozone i EU u krizi. Niske bi kamate trebale potaknuti konjunkturu i inflaciju.

Spustili kamate ukupno više od četiri posto

Zbog okolnosti krize, Europska središnja banka spušta kamatne stope kontinuirano još od sredine 2008. godine, pa je kamate spustila kumulativno za više od četiri posto, a stopa od 0,25 posto bila je važeća od studenog prošle godine.

Uz to, europske banke plaćat će kaznenu kamatu ukoliko se odluče novac deponirati u ECB-u, umjesto da ga plasiraju poduzećima i potrošačima u obliku kredita. Zbog toga se ECB prvi put u povijesti odlučila na depozite nametnuti negativnu kamatu od 0,10 posto.

Industrija i banke su već ranije počele kritizirati očekivane mjere ECB-a, piše Die Zeit, upozoravali su i nezavisni analitičari protiv negativnih posljedica cjenovnih balona koji bi mogli nastati.

Cjenovni baloni prijete

"Ultraniske kamate i prekomjerna likvidnost mogle bi postati sjemenom nove krize", ocijenio je Michael Hüther, direktor IW-a, njemačkog instituta za gospodarstvo. Kad investitori idu u potragu za visokim prinosima, to može dovesti do novih cjenovnih balona, na tržištu dionica ili nekretnina. Niske kamate umanjuju i pritisak na zemlje u krizi da provode reforme i ometaju njihovo razduživanje.

Dodatna nuspojava je i dugogodišnji pad kamata na štednju. Predsjednik njemačke udruge štedionica Georg Fahrenschon izjavio je da se štediše ovakvim potezom ECB-a ustvari izvlašćuje, odnosno potkrada.

K tome, klijenti banaka s dugoročnim kreditima za nekretnine plaćaju i dalje natprosječno visoke kamate, zbog ugovora sklopljenih u vremenu prije financijske krize.