Veća politička neizvjesnost mogla bi dovesti do toga da programi vlada budu više fokusirani na domaće gospodarstvo, nepoticajni za rast aktivnosti, što bi zauzvrat moglo odgoditi nužno potrebne fiskalne i strukturne reforme, navodi se u polugodišnjem izvješću ECB-a o financijskoj stabilnosti.

Britanska referendumska odluka o izlasku zemlje iz Europske unije i američki predsjednički izbori izazvali su povećanje ECB-ova, kako ga nazivaju, "ukupnog pokazatelja sistemskih pritisaka".

U izvješću ECB-a navodi se da bi 19 zemalja koje koriste zajedničku valutu euro moglo biti pogođeno trgovinskim ratovima, većom inflacijom i rastom kamatnih stopa u SAD-u. Prema negativnom scenariju, kažu u ECB-u, to bi moglo potaknuti dužničku krizu koja je eurozonu bila pogodila 2009. godine.

Upozorili su također da bi neka tržišta dionica mogla biti suočena s oštrim padom cijena dionica. Pokazatelji valuacije... u nekim su regijama na razinama koje su u prošlosti nagovještavale neminovne, velike korekcije, istaknuli su u ECB-u.

Također su iskazali zabrinutost u vezi političkih neizvjesnosti unutar eurozone, s obzirom na predstojeći referendum u Italiji početkom prosinca i izbore u Francuskoj i Njemačkoj koji se održavaju iduće godine.

Osvrnuvši se na stanje u bankarskom sektoru, u ECB-ovu se izvješću navodi kako je on i dalje opterećen visokom razinom loših zajmova, visokim operativnim troškovima i prekomjernim kapacitetima. Međutim, dodaju i da je financijski sustav eurozone pokazao otpornost u uvjetima opetovanih valova tržišnih previranja tijekom proteklih šest mjeseci.

Po riječima potpredsjednika ECB-a Vitora Constancia, ECB je zadržao postojeće projekcije za gospodarstvo, kojima je prema neutralnom scenariju predviđen slab, ali kontinuiran rast aktivnosti u idućim godinama, pokazalo je najnovije izvješće.