Razlike između financijskih tržišta u Europi i dalje su veće nego što su bile prije financijske krize, unatoč provedbi niza mjera kojima je cilj njihova snažnija integracija, ocijenile su u godišnjem izvješću o financijskoj integraciji Europska središnja banka (ECB) i Europska komisija (EK).

ECB-ov program kupnje obveznica, poznat pod nazivom ′izravne monetarne transakcije′, ublažio je zabrinutosti oko mogućeg raspada eurozone, a novi mehanizmi za zajednički nadzor banaka i njihovo gašenje pripomogli su poboljšanju situacije, navodi se u jučer objavljenom izvješću. No, iz Europske komisije i ECB-a poručuju da treba uložiti daljnje napore.

"Povrat većeg stupnja financijske integracije ne može se uzimati zdravo za gotovo i zahtijeva poduzimanje održivih mjera u kratkoročnoj perspektivi, posebice se to odnosi na učinkovitu provedbu bankarske unije te nastavak strukturnih reformi na nacionalnoj razini", kazao jepotpredsjednik ECB-a Vitor Constancio.

Daljnje mjere treba poduzeti, među ostalim, na tržištima korporativnih obveznica, dionica i bankarskim tržištima, ustvrdile su dvije institucije predstavljajući izvješća o integraciji financijskih tržišta.

Iz ECB-a su pritom upozorili na i dalje prisutne vrlo velike razlike u kamatnim stopama u bankarskom kreditiriranju među članicama eurozone, posebno izdvajajući one u kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva, koje čini okosnicu gospodarstva.

"Gledano u budućnost, ECB će nastaviti istraživati načine kojima bi se intenzivirale najnovije inicijative europskih institucija kako bi se poboljšali uvjeti kreditiranja za male i srednje velike tvrtke", navode iz ECB-a.

ECB-ov novi sintetički pokazatelj financijske integracije (SYNFINT), koji prati opći stupanj financijske integracije kroz vrijeme, odražavajući razvoj situacije na tržištima novca, obveznica i dionica, kao i bankarskim tržištima, pokazao je da je oporavak spor.

Financijska kriza 2008. i 2009. godine dovela je fragmentaciju tržišta na onaj stupanj kakav je bio prije uvođenja eura, zaključuje se u izvješću.