Europska središnja banka (ECB) trebala bi ubuduće temeljiti odluke o monetarnoj politici na rizicima, a ne više na kratkoročnim gospodarskim pokazateljima, rekao je glavni ekonomist ECB-a Philip Lane u razgovoru za Financial Times.

Do pandemije ECB je monetarnu politiku uglavnom temeljio na procjeni koliko će inflacija u srednjoročnom razdoblju, od dvije godine, biti udaljena od tada ciljanih nešto više od dva posto, koji su po njihovoj definiciji označavali stabilnost cijena.

Nakon pandemije inflacija je snažno ubrzala, potaknuta raskorakom između ponude i potražnje u uvjetima problema u nabavnim lancima, a na pandemiju nadovezali su se rat u Ukrajini i skok cijena energije.

ECB se u takvim uvjetima fokusirao na kratkročne pokazatelje, prateći mjesečne podatke o inflaciji i o ponudi novca, signaliziravši da inflaciju namjerava krotiti obuzdavanjem potražnje.

Inflacija se ove godine počela spuštati prema novoj ciljanoj razini od dva posto, gospodarstvo eurozone balansira na rubu stagnacije i ECB je tokom ljeta i početkom jeseni snizio kamatne stope za ukupno tri četvrtine postotnog boda.

"Kada proces dezinflacije (obuzdavanja inflacije - op. ur.) bude završen, monetarna politika trebala bi se, po mom mišljenju, u osnovi okrenuti budućnosti i pomno pratiti eventualne naznake novih šokova koji bi mogli dovesti do slabijeg ili jačeg inflatornog pritiska", rekao je glavni ekonomist ECB-a u razgovoru za FT u podcastu.

Razgovor je snimljen prije 29. studenog i objave Eurostatove procjene o inflaciji u studenom koja je pokazala ubrzani rast cijena, po stopi od 2,3 posto, napominje FT.

"U određenom trenutku" prebacit ćemo težište s "jako važnog izazova dezinflacije" na "novi izazov" očuvanja inflacije na održivoj osnovi na dva posto, rekao je ekonomist ECB-a, ne precizirajući kada bi se to moglo dogoditi, napominje londonski list.

Iduća godina donijet će prijelaz na "održiviju" ciljanu vrijednost inflacije "blizu" dva posto, citira FT njegove riječi.