Državni zavod za statistiku danas je potvrdio svoju prvu procjenu pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju ove godine za 0,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

BDP u prvih devet mjeseci realno je manji za 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navode iz DZS-a.

Naime, BDP je u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje pao za 1,5 posto, u drugom za 0,7 posto te u trećem za 0,6 posto.

Iz DZS-a u procjeni tromjesečnog obračuna BDP-a napominju kako je najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju ostvaren izvozom turističkih usluga, dok je na smanjenje najviše utjecao pad izvoza roba.

Podaci prema rashodnoj metodi pokazuju pad državne potrošnje te negativan doprinos neto izvoza, dok su sve ostale kategorije na međugodišnjoj razini zabilježile rast.

Tako su izdaci za potrošnju kućanstava porasli za 0,2 posto u odnosu na treći lanjski kvartal, što je drugo tromjesečje uzastopno njihova rasta, ali sporije nego u drugom tromjesečju (kada je rast bio 0,4 posto).

Drugi kvartal za redom rastu i izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima, u trećem tromjesečju za 2,3 posto, kao i bruto investicije u fiksni kapital koje su porasle za 0,3 posto (u drugom kvartalu za 0,9 posto).

Izdaci pak za potrošnju države u trećem su tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje pali za 0,9 posto.

Izvoz roba i usluga pao je za 1,3 posto, ponajprije zbog pada robnog izvoza za 3,9 posto, dok je uvoz roba i usluga pao za 1,6 posto (pri čemu je uvoz roba pao za 1 posto).

Doprinos domaće i neto inozemne potražnje ostvarenoj stopi promjene obujma BDP-a bio je negativan, navode iz DZS-a.

Po podacima statistike, bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem je tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje smanjena za 0,5 posto, na što je najviše utjecao pad u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.

Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje u trećem kvartalu bilježe realni pad BDV-a za 3,6 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine, a još veći pad, za 4,2 posto, bilježi građevinarstvo.

Realni pad BDV-a bilježe i financijske i djelatnosti osiguranja te poslovanje nekretninama i to za po 0,3 posto.

Rast BDV-a u trećem tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje statistika registrira u stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima za 1,2 posto, u trgovini, prijevozu i skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane za 1,1 posto, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 0,5 posto, ostalim uslužnim djelatnostima za 0,3 posto, informacijama i komunikacijama za 0,2 posto te javnoj upravi i obrani, obrazovanju, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 0,1 posto.

DZS je danas objavio i konačni godišnji obračun BDP-a za 2011. godinu, odnosno revidirane podatke za 2011. i 2012. godinu.

Ti revidirani podaci pokazuju da je BDP za 2011. realno manji za 0,2 posto u odnosu na 2010. godinu, što je nepovoljniji rezultat u odnosu na prethodno objavljenu procjenu o nultoj stopi. BDP za 2012. godinu realno je manji za 1,9 posto u odnosu na 2011. godinu, dok je prethodna procjena govorila o padu za 2 posto.

Hrvatski BDP pada od 2009. godine kada je u odnosu na godinu ranije pao za 6,9 posto, a 2010. godine je pao za 2,3 posto.

Analitičari i u ovoj godini očekuju nastavak pada gospodarstva, a u komentaru danas objavljenih podataka DZS-a, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju pad na razini od 1 posto. To predstavlja nastavak krize i petu godinu za redom. S obzirom da zamjetnije strukturne reforme i dalje nedostaju, značajniji oporavak ne treba očekivati ni u godini pred nama, ističu analitičari RBA.