Ukupna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavila je rasti - procijenjena zaduženost stanovništva u odnosu na BDP povećana je s 35,9 posto na kraju 2005. godine na 38 posto koncem lipnja prošle godine, pokazuju podaci iz najnovije Makrobonitetne analize HNB-a.

Prosječna je zaduženost po zaposlenom s oko 58 tisuća kuna na kraju 2005. godine porasla na oko 63 tisuće kuna na koncu lipnja prošle godine, no analitičare za sada ne zabrinjavaju pokazatelji tereta otplate duga.

Osnovna kategorija zaduženosti stanovništva i dalje je dug prema poslovnim bankama, koji čini oko 96 posto ukupnog duga stanovništva, a što je, napominju analitičari središnje banke, rezultat nastavka snažnog rasta ponude sve jeftinijih kredita poslovnih banaka.

Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupni krediti stanovništva kod banaka na kraju prosinca prošle godine iznosili su 95,7 milijardi kuna, pa proizlazi da bi na svakog zaposlenog Hrvata u prosjeku 'otpalo' 67 tisuća kuna kredita.

Analitičari središnje banke u najnovijoj Makrobonitetnoj analizi napominju da je kreditna zaduženost građana u Hrvatskoj gotovo upola veća nego u većini novih članica EU - iskazano u eurima, u Hrvatskoj je sredinom prošle godine iznosila 36,4 posto BDP-a, a u usporedivim zemljama nije prelazila 19 posto BDP-a.

No, analitičari HNB-a pritom naglašavaju utjecaj ponude bankovnih kredita stanovništvu na takva kretanja pokazatelja zaduženosti. Hrvatski bankarski sektor dosegnuo je, naime, određeni stupanj tržišne zrelosti i konkurentnosti prije nego bankovni sustavi većine usporedivih zemalja.

Osim depozita kod banaka, stanovništvo u Hrvatskoj sve više ulaže i u druge oblike štednje, primjerice investicijske fondove, sve se više okreće i stambenim štedionicama, pa analitičari procjenjuju da bi ukupna štednja stanovništva u Hrvatskoj mogla iznositi oko 50 posto BDP-a.

izvor: www.business.hr