Prema podacima HNB-a, ukupni dug središnje države (Republika Hrvatska i republički fondovi), koji čini najveći dio ukupnog javnog duga, na kraju veljače iznosio je gotovo 163,3 milijardi kuna.

Tijekom veljače dug središnje države zabilježio je razmjerno snažan rast od 6,8 milijardi kuna, odnosno 4,4 posto, što je najvećim dijelom rezultat rasta unutarnje komponente, odnosno posljedica većih izdanja trezorskih zapisa od dospjelih iznosa (u veljači su izdana i dva trezorska zapisa denominirana u eurima ukupne vrijednosti 764 milijuna eura).

Kako pojašnjavaju analitičari RBA, unutarnji dug središnje države dosegnuo je 110,3 milijardi kuna, što je 6,1 milijardi kuna više nego u siječnju.

Godišnji rast

I na godišnjoj razini dinamika rasta unutarnjeg duga znatno je snažnija nego inozemnog.

Tako je u odnosu na veljaču prošle godine unutarnji dug središnje države viši za 21,3 milijardi kuna ili 23,9 posto, dok se inozemni dug povećao za pet milijardi kuna te iznosi 53 milijardi kuna.

Dug izvanproračunskih fondova na kraju veljače iznosio je nešto više od osam milijardi kuna, što je 105 mil. kuna više nego na kraju siječnja te 1,4 milijardi kuna više na godišnjoj razini.

Jamstva na naplatu

Izdana jamstva Republike Hrvatske na kraju su veljače iznosila 60,8 milijardi kuna, što je rast od 2,3 milijardi kuna ili četiri posto na godišnjoj razini.

Pri tome su inozemna jamstva, koja čine 63 posto ukupnih jamstava, zabilježila slabiji rast na godišnjoj razini nego domaća jamstva (1,9 posto u usporedbi sa 7,7 posto).

Pri tome će dio jamstava državi na naplatu doći već u ovoj godini (jamstva brodogradilištima).

Podaci o stanju duga za prvu polovinu godine pokazat će rast duga na osnovi izdanih trezorskih zapisa, ali i zbog izdanja euroobveznice u travnju (1,5 milijardi dolara).

Do kraja godine očekujemo i jedno obvezničko izdanje na domaćem tržištu.