Dug opće države krajem veljače ove godine iznosio je 344,2 milijarde kuna, što je za 13,7 milijardi ili 4,1 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), a analitičari RBA očekuju njegov daljni rast u apsolutnom iznosu zbog rastućih potreba za financiranjem.

Na mjesečnoj razini, dug opće države nije se značajnije mijenjao, odnosno bio je za 878 milijuna kuna ili 0,3 posto viši u odnosu na kraj siječnja, podaci su HNB-a.

Doprinos porastu duga opće države u veljači u odnosu na veljaču godinu ranije došao je od obje komponente javnog duga. Inozemna komponenta, naime, porasla je 5,2 milijarde kuna odnosno 4,6 posto u odnosu na veljaču 2021. godine, dosegnuvši razinu od 117,5 milijardi kuna. Unutarnja komponenta na kraju veljače iznosila je 226,7 milijardi kuna kuna te je bila viša 8,4 milijarde ili 3,9 posto na godišnjoj razini.

"U ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga opće države u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za financiranjem, pri čemu prije svega mislimo na pojačane pritiske na strani rashoda proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća, u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria.

No, dodaju i da će nastavak oporavka gospodarske aktivnosti, iako sporijom dinamikom, zadržavati omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u idućim godinama pred nama.

Također, napominju da iako se fiskalni rizici povećavaju, očekuju zadržavanje manjka opće države na razini od 3 posto BDP-a.

Podsjetimo, nakon rebalansa proračuna Vlada ove godine očekuje manjak u proračunu opće države od 13,4 milijarde kuna ili 2,8 posto BDP-a, dok bi udio javnog duga u BDP-u trebao iznositi 76,2 posto BDP-a ili za 3,6 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu.