Najviše zahtjeva predano je u Zagrebu - 88.000. Zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija, gdje je predano 76.782 zahtjeva, te Zadarska sa 62.445 zaprimljenih zahtjeva.

S druge strane, najmanje zahtjeva zaprimljeno je u Virovitičko-podravskoj županiji - 9.461 zahtjev. Zanimljivo je da je više od pola milijuna zahtjeva stiglo u zadnjih mjesec dana, odnosno u lipnju.

Broj predanih zahtjeva apsolutno je iznenađenje za sve koji sudjeluju u postupku legalizacije, jer se pri donošenju i na početku primjene zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama očekivalo oko 100 do 300 tisuća zahtjeva, kazala je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.

Končani broj zahtjeva neće se bitnije mijenjati, porast će se nekoliko stotina zahtjeva koji su npr. predani u Zagrebu, a odnose se na objekt u drugom gradu ili su predani izravno Ministarstvu, a ne u nadležni područni ured.

Kako bi se zahtjevi počeli što prije obrađivati, ministrica je najavila da će u iduća dva tjedna obići sve župane i gradonačelnike kako bi se vidjelo da li svi područni uredi imaju dovoljno ljudi i prostora za to te gdje je potrebna pomoć iz Ministarstva, koje će u tu svrhu oformiti timove privremeno zaposlenih službenika, ovisno o potrebama.

Za očekivati je da će oko 10 posto predanih zahtjeva biti odbijeno jer legalizacija po zakonu nije moguća, a još oko 10 posto zahtjeva vjerojatno je predano iz straha, a ne jer je legalizacija potrebna, rekla je Mrak Taritaš i dodala kako se nada da će se u roku od dvije godine riješiti glavnina, 70 do 80 posto predanih zahtjeva.

Onima koji nisu predali zahtjev, a objekt im je u području gdje legalizacija nije moguća, objekt će biti srušen. Ako je legalizacija bila moguća, a ne započne se niti nakon dvije kazne građevinske inspekcije, izdat će se rješenje o rušenju. Od početka ove godine već je uklonjeno 417 zgrada.

Mrak Taritaš je naglasila i kako prioritet ostaje rješavanje "normalnih" građevinskih dozvola za objekte koji se počinju graditi ili su u izgradnji, a podsjetila je i da se zahtjevi za legalizaciju moraju rješavati prema redoslijedu predaje.

Paralelno s obradom zahtjeva, ministarstvo će započeti i s njihovom analizom kako bi se vidjelo koliko se zahtjeva odnosi na nelegalne zgrade, koliko na rekonstrukcije i dogradnje ili legalizaciju pomoćnih objekata, garaža, zatvorenih lođa i sl.

Također, na jesen će ministarstvo naručiti snimku cijele zemlje da se dobije realno stanje u prostoru te usporedi s podacima iz zahtjeva i tako ocijeni npr. zašto u nekim županijama ima bitno manje zahtjeva nego u drugima, što je ostalo izvan ovog procesa i sl. Također, tada će se početi i s izradom projekata sanacije prostora te izmjenama prostornih planova, najavila je Mrak Taritaš.

Na novinarski upit kolika je novčana korist države od postupka legalizacije, Mrak Taritaš je kazala da je jedina izravna korist ona od naplate biljega od 70 kuna po zahtjevu, dakle ukupno oko 56 milijuna kuna, a tome treba dodati i porez koji su platili arhitekti i geodeti koji su pripremali dokumente za legalizaciju i za to izdali račun.

Novac od legalizacije će se pak vraćati u prostor, odnosno koristit će se za sanaciju prostora te male komunalne projekte, poput asfaltiranja cesta, postavljanja javne rasvjete i sl., dakle zaposlit će se građevinari i ostali izvođači i sve je to korist za državu, kazala je Mrak Taritaš.