Europska središnja banka (ECB) spremna je u prosincu proširiti program kvantitativnog popuštanja vrijedan 1,1 bilijun eura i smanjiti depozitnu kamatnu stopu ako usporavanje tržišta u nastajanju ugrozi gospodarski oporavak eurozone.

Nakon što je predsjednik ECB-a Mario Draghi objavio da je Odbor spreman "preispitati" svoju politiku na sjednici 3. prosinca, euro je pao 1,67 posto u odnosu na dolar na 1,116 dolara za euro, piše Financial Times.

Draghi je rekao da je središnja banka spremna prilagoditi "obujam, sadržaj i trajanje" programa kvantitativnog popuštanja. Dodao je da u ovom trenutku, ECB kupuje oko 60 milijardi eura državnih obveznica mjesečno i to će činiti najranije do 2016.

Europski ulagači u Draghijevoj izjavi vidjeli su signal za kupnju pa su cijene europskih dionica u četvrtak znatno porasle.

Prinosi na državne obveznice, koji se kreću obrnuto u odnosu na cijene, pali su u cijeloj regiji. Tako su prinosi na referentne desetogodišnje talijanske i španjolske obveznice pali na najnižu razinu od travnja, a prinosi na dvogodišnje njemačke obveznice na rekordno niskih minus 0,32 posto.

Analitičari kažu da su to veliki dnevni pomaci koji pokazuju da se ulagači repozicioniraju u očekivanju daljnjeg otkupa obveznica od strane ECB-a. "To je vrlo snažna reakcija", rekao je za Financial Times analitičar UBS-a Joakim Tilberg.

I dok ECB-ov program otkupa polako odmrzava kreditno tržište erozone, rast ostaje mlak, a inflacija je opet blizu negativnog područja.

Predsjednik Draghi rekao je da su prognoze o inflaciji sada "manje optimistične" i upozorio je na rizike koji proizlaze iz tržišta u nastajanju, posebno kineskog.

Neki članovi 25-eročlanag Vijeća guvernera ECB-a tražili su već sada agresivniju politiku monetarnog popuštanja, ali Draghi im je odgovorio da to nije glavna tema ovog sastanka.

Osim širenja programa kvantitativnog popuštanja, ECB bi mogao odustati od ranijeg stava da će kamatne stope ostati nepromijenjene. Moguće je, naime, daljnje smanjenje depozitne kamatne stope u negativno područje, što bi vjerojatno dodatno oslabilo euro.

Vijeće je u četvrtak zadržalo depozitnu kamatnu stopu, koja se odnosi na depozite banaka pohranjene kod ECB-a, na minus 0,2 posto. Glavna referentna stopa refinanciranja, koja se naplaćuje na zajmove banaka od središnje banke, ostala je na 0,05 posto. Obje stope su na rekordno niskim razinama.

Mario Draghi rekao je da su odluke o smanjenju kamatnih stopa u negativno područje nekih drugih središnjih banaka, poput švicarske ili skandinavskih, potaknule ECB da preispita gdje je donja granica za depozitne kamatne stope.

Dirk Schumacher, ekonomist Goldman Sachsa, smatra da su Draghijeve izjave "jasna naznaka za daljnje poteze u prosincu".

Do prosinca će ECB imati najnovije kvartalne projekcije rasta i inflacije. Većina ekonomista očekuje da će projekcije pokazati da će trebati puno više vremena nego što se ranije očekivalo da se inflacija vrati na ciljanu razinu, nešto ispod dva posto. To će prisiliti središnju banku da djeluje.

"Očekivani paket mjera u prosincu s rezom kamatnih stopa i pojačanim otkupom obveznica bolji je od vrludajuće politike malih koraka", smatra Richard Barwell, ekonomist u BNP Paribas Investment Partners.

Usprkos trenutno niskoj inflaciji Draghi je rekao da guverneri vjeruju da će pritisak na cijene do kraja godine porasti, ali da u takvoj procjeni postoje "negativni rizici".

Prije samog sastanka Vijeća guvernera ECB-a tržišta su stagnirala dok su analitičari nagađali kako je proširenje programa monetarnog popuštanja moguće, ali je malo vjerajatno na listopadskom sastanku.

Nakon sastanka održanog na Malti očekuje se da će na idućem sastanku biti predstavljen detaljan plan za proširenje programa otkupa obveznica. Ako se to ne dogodi, tržišta že biti razočarana.

Inače, bio je to oproštajni sastanak za irskog guvernera Patricka Honohana i francuskog Christiana Noyera.