Aktiva banaka je porasla za 9,2 mlrd kuna na ukupan iznos od 314,1 mlrd kuna. Agregirani nekonsolidirani izvještaj banaka koji objavljuje Hrvatska narodna banka otkriva da su domaće banke u prva tri mjeseca ove godine zabilježile neto dobit od 1,17 mlrd kuna, 35% više nego u istom razdoblju lani kad je ta dobit iznosila 864 mil. kuna.
Aktiva domaćih banaka je, prema istom izvještaju, u prva tri mjeseca ove godine porasla za 9,2 mlrd kuna na ukupan iznos od 314,1 mlrd kuna. Rast aktive posljedica je, očekivano, porasta iznosa odobrenih kredita koji je od kraja prosinca do kraja ožujka povećan sa 187,8 na 195,4 mlrd kuna.


Među kreditima stanovništvu stambeni krediti i dalje su dominantan generator porasta, u samo tri mjeseca odobreno je 2,3 mlrd kuna novih kredita i njihov je iznos krajem ožujka dosegnuo gotovo 39 mlrd kuna. Blagi rast zabilježili su i krediti za kupnju automobila (sa 9,04 mlrd na 9,16 mlrd kuna), dok je iznos kredita po kreditnim karticama povećan za nešto manje od 170 mil. kuna na ukupan iznos od 3,97 mlrd kuna. Ostali krediti stanovništvu također su zabilježili solidan rast – njihov je iznos porastao sa 40,6 na 42,7 mlrd kuna.

Iako je kreditiranje središnje države u prva tri mjeseca smanjeno za čak milijardu kuna, na iznos od 7,04 mlrd, za nešto više od milijardu kuna (točnije 1,13 mlrd) povećan je iznos kredita odobrenih državnim trgovačkim društvima i oni su krajem trećeg mjeseca iznosili 9,08 mlrd kuna.

Krediti ostalim trgovačkim društvima također su povećani i to za 2,8 mlrd kuna na ukupan iznos od 69,9 milijardi kuna.

Ukupni depoziti u hrvatskim bankama krajem ožujka dosegnuli su 209,8 mlrd kuna, 3,4% više nego tri mjeseca ranije, a porast je došao iz rasta oročenih depozita koji su povećani sa 138,7 na 147,6 mlrd kuna. Depoziti na žiro- i tekućim računima zabilježili su blagi pad sa 37,7 na 36,1 mlrd kuna, dok su klasični štedni (a vista) depoziti smanjeni za oko pola milijarde kuna na iznos od 26,1 mlrd.

Rast ukupnog iznosa oročenih depozita došao je dijelom zbog porasta depozita nedržavnih trgovačkih društava (sa 20,6 na 21,6 mlrd kuna), depozita stanovništva (sa 77,1 na 79,1 mlrd kuna), no najviše zbog porasta depozita nerezidentnih financijskih institucija koji su povećani sa 23,4 na gotovo 28 mlrd kuna.