Domaći sektor informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) raste brže od prosjeka Europske unije (EU) te je postao pokretačka snaga domaćeg gospodarstva, istaknuto je u petak na Ekonomskoj kavi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pod nazivom "ICT - pokretačka snaga Hrvatske".

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber kazala je da je u ICT sektoru ostvaren nevjerojatan napredak te da je to sektor koji je postao ključna snaga u našem gospodarstvu i pokretačka snaga zemlje. S više od 6.500 poduzetnika i više od 35 tisuća zaposlenih taj sektor ne samo da se ističe u ekonomiji, već je postao i njezin katalizator. rekla je Weber te navela kako je izvoz ICT usluga impresivno porastao i premašio 1,6 milijardi eura, čineći značajan dio u ukupnom izvozu zemlje.

ICT se, kazala je Weber, pokazao kao najotporniji u pandemiji i energetskoj krizi, tehnološkim promjenama i ostalim izazovima. Također, ne smije se zaboraviti da ICT industrija igra ključnu ulogu u transformaciji društva kroz digitalizaciju i razvoj tehnoloških rješenja. "S pravom se može reći da je ICT industrija snažan pokretač gospodarstva", kazala je Weber napominjući kako je u osam mjeseci ove godine broj zaposlenih u tom sektoru rastao više od deset posto.

Analiza HUP-a o ICT sektoru koju su predstavili glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić i predsjednik HUP-ICT udruge Hrvoje Balen pokazala je među ostalim da udio ICT sektora u bruto dodanoj vrijednosti (BDV) od gotovo šest posto premašuje prosjeke EU, označavajući ga kao sektor koji ima ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje.

Analiza je pokazala i kako je izvoz usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti impresivno porastao, premašujući 1,6 milijardi eura i čineći značajan udio u ukupnom izvozu naše zemlje. Glavno izvozno tržište su postale SAD, zajedno s Njemačkom, Velikom Britanijom i Švedskom.

Povećanje prihoda i profitabilnosti ovog sektora, kako je istaknuto, utjecalo je pozitivno na poslovanje, te je osnažilo povjerenje u njegov potencijal. Prema iznesenim podacima, ukupni prihod hrvatske ICT industrije dosegao je lani 7,2 milijardi eura (10,7 posto BDP-a), što je 16,9 posto više nego u 2021., te predstavlja gotovo pet posto ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije zemlje.

Prihod segmenta računalnog programiranja i povezanih djelatnosti dosegao je 3,5 milijardi eura (5,2 posto BDP-a), što je 24,5 posto više nego u 2021. ili 2,5 posto ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije.

Članice HUP ICT-a u 2023. očekuju rast prihoda od 10 - 15 posto, a do 2026., anketirani očekuju rast od 10 - 20 posto godišnje.

Stojić je rekao kako je za daljnji razvoj industrije važna dobra infrastruktura, zbog čega je važno da investicije telekoma ostanu visoke.

Balen je ocijenio da sektor ima odličan potencijal te je moguće da preskoči turizam, što bi značilo stvaranje jako puno kvalitetnih radnih mjesta. Kako bi se podržao daljnji razvoj ICT industrije, rekao je Balen, potrebno je rasterećenje plaća, smanjenje poreza na (reinvestiranu) dobit te porezne olakšice za istraživanje i razvoj.

Potrebna je također poboljšana imigracijska politika s fokusom na privlačenje stranih studenata i visokokvalificiranih radnika, a istaknuta je i potreba za uklanjanjem nepoštene konkurencije alternativnih oblika prihodovanja, kojima se porezno potiču firme koje nisu uopće registrirane u Hrvatskoj.

U cilju daljnjeg kvalitetnog razvoja ICT infrastrukture, potrebno je osigurati i postojanje mreža vrlo velikog kapaciteta u RH kao preduvjeta za digitalizaciju javne uprave, gospodarstva i društva uz povećano korištenje obnovljivih izvora energije, istaknuo je.

Nemamo samo najbolje nogometaše nego i ′IT-ovce′

Na panel raspravi održanoj nakon predstavljanja analize suosnivač i operativni direktor Infobipa Renato Kutić je istaknuo kako su najveći potencijal industrije ljudski resursi i o njima ovisi rast u budućnosti.

"Hrvatska nema samo najbolje nogometaše, jaki smo i u IT-u. Trebamo paziti da ti ′IT nogometaši′ ne igraju za druge, da ostanu ovdje", kazao je te dodao kako je važno ulagati u ljude.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je rekao da su dobri rezultati rada ICT sektora i posljedica dobre suradnje Vlade s HUP-om i socijalnim partnerima. I on je istaknuo važnost zadražavanja radne snage i ulaganja u infrastrukturu.

Član uprave CROZ-a Krešimir Mudrovčić je kazao kako 15 godina rade u cijelom svijetu te kako u Hrvatskoj postoji mit da je kod nas komplicirano poslovati.

"Bili smo iznenađeni time koliko digitalnih usluga u Njemačkoj uopće ne postoji. Nšta nije crno-bijelo. Da bi se zadržali u Hrvatskoj morate mentalno izaći iz Hrvatske i početi razmišljati europski. Sad smo na 50-60 posto te transformacije i moramo je ubrzati", istaknuo je.