Porez na imovinu na našu bi budućnost utjecao razočaravajuće. Destimulirao bi štednju i onemogućio planiranje budućnosti jer bi ljudi koji su dosad štedjeli njime bili kažnjeni, a dodatno bi smanjio i gospodarsku aktivnost, osobito u građevinarstvu. Ne vidim razlog za uvođenju tog poreza s obzirom na stanje u kojem se nalazi Hrvatska. Poruka je to Guste Santinija s RIFIN-ove radionice "Posljedice oporezivanja imovine".

Santini poručuje da zemlje koje se bore s deficitom moraju biti izuzetno oprezne prilikom razmatranja uvođenja poreza na imovinu. "Kada budemo ostvarivali suficiti i kada postanemo uređena zemlja s visokim BDP-om po stanovniku pa da ljudi žive dostojanstveno, a ne da kopaju po kantama za smeće, onda ćemo moći uvesti porez na imovinu", poručio je Guste Santini. Smatra da se, kad raste dug države, kao u slučaju Hrvatske, mora stimulirati štednja, a štednja je, kaže, upravo imovina građana. "Naša država čini baš suprotno. Gladna je, a kako bi riješila svoje financijske poteškoće traži način da poveća poreze ili uvede nove, poput poreza na imovinu", istaknuo je Santini. Međutim, tvrdi on, uvođenjem tog poreza državni bi proračun mogla uprihoditi naviše 500 milijuna kuna godišnje. "U Hrvatskoj najveći dio imovine građanima još ne donosi dohodak zato što njome nisu naučili upravljati što se može objasniti činjenicom da smo u duši još uvijek socijalistički orijentirani", nastavio je. Prema tome, zaključuje, država prvo mora stvoriti uvjete da imovina počne donositi dohodak da bi je mogla oporezivati.

Pad vrijednosti nekretnina
Santini procjenjuje da bi se uvođenjem novih poreza na imovinu vrijednost nekretnina smanjila za petinu, a osim toga napominje da se u Hrvatskoj nekretnine već oporezuju na razne načine pa je u tom smislu podjetio na porez na nasljedstva i darove, porez na promet nekretninama re te porez na dohodak ostvarne od njih. "Kad se govori o porezu na imovinu mora se raspravljati i o mirovinskoj reformi jer u tom dijelu možemo riješiti problem mirovinske reforme. Trebali bismo dodatno stimulirati stvaranje vlastite imovine kako bi se pritisak na mirovinske fondove smanjio. To je stvar filozofije", istaknuo je Guste Santini. U tom smislu navodi primjer australskog modela.

Australski model
On je, objašnjava Santini, pokazao da je mirovina socijalna kategorija te da samo oni koji ništa nemaju imaju pravo na mirovine, a ostale se potiće da stvaraju što veću imovinu. "Upravo je to jedan od razloga uspjeha australske ekonomije", zaključio je Santini.

Savjeti
Uvođenje novih i povećanje postojećih trošarina, kao bi se smanjio regresivan učinak PDV-a.
Povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna u prvoj godini, koji bi se povećao svake godine za 1000 kuna do iznosa potrebnog za osnovne životne potrebe četveročlane obitelji.
Porezna progresija iznad neoporezivog djela dohotka ne bi smjela prelaziti 10, 20 i 30 posto.
Povrat zaštitne kamate na kapital, najmanje za iznos inflacije.