Kontinuiranim reformama i ulaganjima dohodak hrvatskih građana može doseći prosjek EU-a za manje od 15 godina, istaknuto je u srijedu na konferenciji Svjetske banke, na kojoj je naglasak stavljen na reforme koje imaju za cilj poboljšanje produktivnosti gospodarstva.

"Važne reforme u povećanju produktivnosti, unaprjeđenju kvalitete obrazovnog sustava te povećanju sudjelovanja na tržištu rada među najvažnijim su pokretačima koji mogu podići potencijal gospodarstva", istaknula je regionalna direktorica Svjetske banke za države EU-a Gallina Andronova Vincelette.

Na konferenciji je predstavljeno bančino izvješće "Postavljanje temelja: Povećanjem produktivnosti do dugoročnog blagostanja Hrvatske", koje analizira pokretače rasta produktivnosti, pri čemu su kao ključni elementi povećanja produktivnosti apostrofirani jačanje institucija, smanjenje tržišnih neučinkovitosti te poboljšanje učinkovitosti poslovanja privatnog sektora.

"Institucije i nositelji politika imaju važnu ulogu u promicanju tržišnog natjecanja i povećanju dinamičnosti poslovnog okruženja u Hrvatskoj. Mjere za smanjenje prepreka za ulazak na tržište, regulatornog opterećenja za poduzeća i povlastica koje pojedina poduzeća štite od poštenog tržišnog natjecanja, kao i poboljšana primjena antitrustovskih zakonskih propisa, mogu pomoći u pokretanju rasta privatnog sektora. Osim toga, za poticanje produktivnosti i ubrzavanje konvergencije s razvijenijim državama EU-a ključno je poboljšati apsorpciju i učinkovitost fondova EU-a, ulagati u istraživanje i razvoj i tehnologiju te u kvalificiranu radnu snagu", istaknuli su iz Svjetske banke.

Vincelette je poseban naglasak stavila na digitalizaciju i zelenu tranziciju kao područja koja mogu učvrstiti temelje gospodarskog rasta u Hrvatskoj, uz jačanje održivosti.

Dobra vijest je da je dobar dio ovih reformi već u planu i provedbi, a njihova puna implementacija će značiti povećanje prosperiteta, pri čemu će dohodak građana doseći prosječnu razinu europskog dohotka prije 2035. godine, izjavila je Vincelette.

Vincelette je čestitala hrvatskim vlastima jer je unatoč izazovnim vremenima održana makroekonomska stabilnost, istaknuvši i da ulazak u eurozonu i šengen daljnje jača gospodarsku otpornost i trgovinsku integraciju Hrvatske. To okruženje će doprinijeti rastu investicija, kao i ubrzanju reformi, ocijenila je.

Iz Svjetske banke su između ostalog istaknuli i da je Hrvatska postigla značajan napredak u podizanju životnog standarda građana u protekla dva desetljeća, pri čemu je BDP po stanovniku u 2021. dosezao 70 posto prosjeka EU-a, dok je 2001. to iznosilo 50 posto.

Primorac naglasio važnost jačanja ICT sektora

Ministar financija Marko Primorac pozdravio je jako dobru suradnju sa Svjetskom bankom, koja razvoju hrvatskog gospodarstva ne pomaže samo zajmovima već i ovakvim analitičkim izvješćima, kazavši i da se s njom trenutno surađuje na više projekata.

Govoreći o danas predstavljenom izvješću, rekao je da je Svjetska banka identificirala određene reformske napore koje je potrebno uložiti s ciljem povećanja produktivnosti.

Istaknuo je da je ta područja prepoznala i sama Vlada te kontinuirano radi na njihovom unaprjeđenju, kao što su jačanje administrativnog okvira, jačanje institucija, ulaganje u obrazovanje te u istraživanje i razvoj.

I u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), naveo je Primorac, planirana su značajna sredstva za razvoj gospodarstva, pa tako i u zelenu i digitalnu tranziciju.

Od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava raspoloživih iz tog plana, 3,6 milijardi eura usmjereno je na gospodarstvo i jačanje konkurentnosti, napomenuo je.

Primorac je rekao da se često ističe da Hrvatska velik dio svog gospodarskog rasta i općenito gospodarstva temelji na turizmu i uslužnim djelatnostima, pa je stoga cilj jačati djelatnosti koje su produktivnije, prije svega ICT sektor, čiju važnost je naglasila i Svjetska banka.

Drago mu je što su u izvješću prepoznati i uspjesi Vlade u dosadašnjem provođenju reformi, kao i rezultati koji su uslijedili, kao što su ulazak u eurozonu i šengenski prostor.

Weber: Nužne porezno rasteretiti plaće i povećati ulaganja u istraživanja i razvoj

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber poručila je da se konačno mora krenuti u ozbiljne reforme, pa tako i poreznog sustava, zdravstvenog sustava, kao i tržišta rada.

Pritom je istaknula nužnost poreznog rasterećenja gospodarstva, prvenstveno troška rada, kako bi se mogle povećati plaće i zadržati najobrazovanije i najtalentiranije radnike, važne upravo za proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti i rast konkurentnosti i profitabilnosti cijelog gospodarstva.

U postizanju veće produktivnosti poslodavcima je važna i sigurnost po pitanju cijena energenata, u kontekstu toga da 31. ožujka istječu mjere iz Vladinog paketa koje se tiču regulacije tih cijena.

"Moramo već sada znati na koju razinu cijena energenata možemo računati. Bez toga nije moguće planirati ni nabavu ni investicije, a bez investicija, upravo u istraživanje i razvoj, nema ni povećanja produktivnosti", poručila je Weber.

Kao "poprilično šokantan" je istaknula nalaz Svjetske banke o tome da je produktivnost u Hrvatskoj triput niža od produktivnosti u Njemačkoj. "To znači da tri hrvatska radnika proizvedu onoliko koliko jedan njemački radnik", navela je Weber, dodavši da po pitanju ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i nužnih reformi, "predstoji poprilično puno posla".