Tražiteljima zaposlenja u dobi od 50 i više godina potrebno je dvostruko više vremena da pronađu novo zaposlenje u usporedbi s mladim radnicima, zaključak je novog istraživanja koje donosi Allianz. S obzirom na starenje populacije i sve dulji životni vijek, zadržavanje starijih radnika i pružanje poticaja za odgodu umirovljenja ključni su za poboljšanje dugoročne održivosti mirovinskih sustava i ublažavanje demografskog utjecaja na tržište rada. Štoviše, mnoge su zemlje već uvele mjere poput odobravanja kredita za dugi radni staž ili odgode umirovljenja te su postrožile uvjete za prijevremeno umirovljenje. No politika često i dalje odbacuje daljnje povećanje dobi za odlazak u mirovinu.

U većini zemalja udio dugotrajne nezaposlenosti i dalje je mnogo veći u dobnoj skupini od 55 do 64 godine nego među radnom snagom prosječne starosti. U zemljama OECD-a je od prijelaza stoljeća udio u prosjeku bio 8,7 postotnih bodova veći nego u dobnoj skupini od 25 do 54 godine. U 2022. razlika je dosegnula 10,7 postotnih bodova nakon pada na 4,5 postotnih bodova tijekom pandemije bolesti COVID-19. Udio starijih radnika koji su nezaposleni dulje od godine dana činio je 38,6 % u usporedbi s 28,0 % radnika u dobnoj skupini od 25 do 54 godine.

Dugotrajna nezaposlenost raste paralelno s dobi radno sposobnih ljudi

Međutim, postoje znatne razlike između zemalja i regija: Allianz navodi kako je u EU-u 53,4 % nezaposlenih u dobi od 55 do 64 godine bilo nezaposleno dulje od jedne godine u usporedbi sa samo 36,7 % u dobnoj skupini od 25 do 49 godina. U Hrvatskoj to vrijedi za otprilike 42 % starijih radnika u dobi od 55 do 64 godine u usporedbi sa samo 35 % u dobnoj skupini od 25 do 49 godina.

Unatoč poboljšanjima u posljednjim desetljećima, samo 51 % radnika u dobi od 60 do 64 godine je još bilo aktivno na tržištu rada EU-a u 2022. godini. Posljedica toga je da mnogi radnici u dobi od 55 godina i stariji koji izgube posao prihvate slabije plaćen posao ili potpuno napuste tržište rada. U zemljama OECD-a 56 % radnika u dobi od 60 do 64 godine još je bilo aktivno na tržištu rada, ali i dalje postoje znatne razlike među zemljama. Stopa aktivnih zaposlenika u Hrvatskoj za dobnu skupinu od 25 do 54 godine iznosi otprilike 85 %, za skupinu od 55 do 59 godina 67 %, a za dobnu skupinu od 60 do 64 godine 39 %.

Potrebni su stalni napori društava kako bi se tržišta rada prilagodila potrebama starije radne snage

Prema Allianzu, mjere za poboljšanje prilagođenosti društava starijim dobnim skupinama uključuju omogućivanje veće fleksibilnosti radnog vremena i mjesta rada, poticanje cjeloživotnog učenja nuđenjem prilika za osposobljavanje i razvoj karijere svim dobnim skupinama, promicanje izgradnje dobno raznolikih timova za poticanje prijenosa znanja, nuđenje zdravstvenih i preventivnih programa, ergonomsko dizajniranje radnih mjesta i obučavanje osoblja za borbu protiv (nesvjesnih) predrasuda prema dobi.