Poduzetnici Hrvatske ostvarili su u devet mjeseci 2011. godine ukupnu bruto dobit od 25,4 milijarde kuna, što je gotovo 40 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, kada je dobit iznosila 18,2 milijarde kuna.

Pozitivno su poslovale sve djelatnosti osim rudarstva, građevinarstva i nekretninskog biznisa. Poslovanje nekretninama zabilježilo je u devet mjeseci prošle godine minus od čak 827 milijuna kuna prema istom razdoblju 2010. godine, a građevinari su bili u gubitku od 122 milijuna kuna.

Preokret djelatnosti

Prema podacima koje je prikupila Fina, dogodio se preokret u poretku djelatnosti s najboljom zaradom pa se prerađivačka industrija probila na prvo mjesto, ispred trgovine te sektora informacija telekomunikacija. Ipak, nije riječ ni o kakvom procvatu industrije, već o izvanrednim prihodima koji su u tu djelatnost pristigli u procesu restrukturiranja brodogradnje. Tako su poduzetnici iz prerađivačke industrije u prvih devet mjeseci 2011. ostvarili ukupno 11,6 milijardi kuna bruto dobiti (45,8 posto ukupne bruto dobiti hrvatskog poduzetništva), što je čak 113,2 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Trgovina je također rasla sa 4,3 milijarde kuna bruto dobiti ili 10,6 posto u odnosu 2010. godinu.

S gubitkom 45 posto

Na trećemu su mjestu poduzetnici u informacijama i komunikacijama s ostvarenih 2,5 milijardi kuna bruto zarade, što je također rast od sedam posto. U istom su razdoblju poduzetnici koji se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima ostvarili bruto dobit od 2,2 milijarde kuna ili 12,7 posto više. Od ukupno 91.607 poduzetnika njih čak 45 posto, odnosno 41.194, poslovalo je s bruto gubitkom, i to najviše njih u građevini te u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hranom.

Gledajući poslovanje poduzetnika po županijama u prvih devet mjeseci prošle godine, u 19 županija rezultat je bio pozitivan, a najveća je bruto dobit od 12,5 milijardi kuna ostvarena u Gradu Zagrebu. S gubitkom su poslovale dvije županije - Zadarska sa 45 milijuna kuna i Sisačko-moslavačka u kojoj je minus poduzetnika bio čak 429 milijuna kuna.