Zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a predaje se Poreznoj upravi najkasnije do utorka, odnosno 15. siječnja. Mogu ga podnijeti poduzetnici koji ostvaruju prihode manje od 230.000 kuna, a izaći mogu oni koji su u sustav ušli po sili zakona ili oni koji su u sustav PDV-a ušli na vlastiti zahtjev, a u njemu su pet i više godina.

Poduzetnici koji dobrovoljno izlaze iz sustava mogu to učiniti samo na kraju poslovne godine, a prava i obveze poreznih obveznika im traju do 31. prosinca iste godine. Obavijest o tome dužni su predati Poreznoj upravi do 15. siječnja godine u kojoj prestaju biti porezni obveznici, a Porezna uprava će im izdati rješenje kojim ih briše iz registra obveznika PDV-a.

Ako poduzetnik propusti obavijestiti Poreznu upravu da izlazi iz sustava PDV-a, smatra se prema zakonu da se od sljedeće godine dobrovoljno odlučio biti obveznik PDV-a. Njemu će Porezna uprava izdati rješenje o dobrovoljnom upisu u registar obveznika PDV-a, koje ga obvezuje narednih pet godina.

Unatoč povećanju limita za obvezan ulazak u sustav PDV-a s dosadašnjih 85.000 na 230.000 kuna godišnjeg oporezivog prometa, neki poduzetnici će zbog različitih razloga ostati u sustavu PDV-a, iako im je promet manjih od tog limita. Primjerice, poduzetnici koji su u ranijim godinama dobrovoljno postali obveznici PDV-a ne mogu izaći iz sustava prije proteka razdoblja od pet godina. Neki će poduzetnici odluku o izlasku iz sustava PDV-a odgoditi kako bi izbjegli ispravak pretporeza iskorištenog pri nabavi dugotrajne imovine.

Ako je izlazak iz sustava PDV-a u istoj godini u kojoj prestaju voditi poslovne knjige, tada moraju računati s obvezom plaćanja PDV-a na svu zatečenu dugotrajnu imovinu i zalihe, što će ih demotivirati za izlazak iz kruga obveznika PDV-a. Naime, pri izlasku iz sustava PDV-a fizička osoba obveznik poreza na dohodak mora zadnjeg dana obračunati obvezu za PDV po svim računima koji nisu naplaćeni. Znajući kakve su teškoće s naplatom, ta će porezna pravila vjerojatno demotivirati fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti da izađu iz sustava PDV-a, što im posljedično onemogućava i prelazak na paušalno oporezivanje dohotka.

Paušalni porezni obveznik plaća i doprinose za obvezna osiguranja u manjem iznosu nego obveznici koji vode poslovne knjige. Primjerice, obrtnici koji vode poslovne knjige plaćaju doprinose na osnovicu u visini 65 posto prosječne plaće, a obrtnici paušalisti na osnovicu u visini 40 posto prosječne plaće. Smanjenje izdataka za obvezne doprinose razlog je koji može utjecati na odluku o prelasku na paušalno oporezivanje.

Zahtjevi do 15. siječnja - Koliki je iznos paušala

Zahtjev za paušalno oporezivanje mora se predati Poreznoj upravi do 15. siječnja 2013. Ovisno o primicima ostvarenima u 2012. godini, Porezna uprava će im za 2013. godinu izdati rješenje o paušalnoj obvezi poreza na dohodak u iznosu (uvećano za prirez):

- ako su primici u 2012. iznosili do 85.000 kn - 127,50 kn na mjesec
- ako su primici u 2012. iznosili više od 85.000 do 115.000 kn - 172,50 kn
- ako su primici u 2012. iznosili više od 115.000 do 149.500 kn - 224,25 kn.