Omjer radnika i umirovljenika sve je nepovoljniji i ako se takvi trendovi nastave, mirovinski će sustav već krajem iduće godine postati neodrživ, jer će se broj onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje i umirovljenika u potpunosti izjednačiti.

Upozoravaju to analitičari Hrvatske gospodarske komore u "Gospodarskim kretanjima" za ožujak, a prenosi Novi list. Razlog za paljenje alarma nije nagli skok umirovljenika, već padanje zaposlenog stanovništva koje se ubrzalo od početka krize.

Do 2008. broj je osiguranika rastao bržom dinamikom od umirovljenika, ali od 2009. trend se preokrenuo. Prosječno, svake godine iz sustava uplatitelja mirovinskog osiguranja izađe oko 37 tisuća osoba, kažu analitičari HGK. Iz njihovih podataka je očito da se broj zaposlenih smanjuje triput većom brzinom od povećavanja umirovljenika.

Radnih mjesta je sve manje

Od početka 2009. umirovljenika ima oko šezdeset tisuća više, a ljudi s radnim mjestom oko dvjesto tisuća manje. Tako je na kraju siječnja ove godine evidentirano 1.391.288 osiguranika, dok je istodobno bilo 1.195.881 umirovljenika.

Drugim riječima, na svakih 117 uplatitelja mirovinskog osiguranja dolazi 100 umirovljenika. Stvari će zakomplicirati činjenica da u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća zaposlenih ljudi sa 65 godina ili starijih, koji će ove godine ispuniti uvjete za umirovljenje.

Oni će doći na isplatnu listu Mirovinskog zavoda, dok je radnih mjesta sve manje, a burza rada sve punija.

Osuđeni na siromaštvo

Mirovinskom reformom produžena je zakonska dob za odlazak u mirovinu, pa će do 2038. godine muškarci i žene ići u penziju sa 67 godina života. "To je pokušaj preventive kolapsa mirovinskog sustava, no ta se mjera fokusira isključivo na smanjenje broja umirovljenika", primjećuju iz Komore.

Na to su upozorili i neki saborski zastupnici, tvrdeći da tom mjerom Hrvatska dobiti vojsku nezaposlenih ljudi starije dobi, osuđenih na siromaštvo.

Posao neće moći dobiti, jer poslodavci prednost daju mladima, neće ih htjeti ni Mirovinski zavod. Za Hrvatsku je velika nevolja to što u njoj danas radi tek svaki drugi radno sposobni građanin, što je jedna najnižih stopa zaposlenosti među članicama EU.

To je, među ostalim, posljedica prisilnog slanja ljudi u mirovinu tijekom 1990-tih godina, zbog masovne privatizacije i sustavnog padanja isplativosti proizvodnje u Hrvatskoj. No, problemi tu ne završavaju.

Uz silne nezaposlene - uzmanjkat će nam radne snage

Hipotetski gledano, kad bi sve zaposlene osobe koje imaju 65 i više godina bile umirovljene, a da se pritom zaposle sve nezaposlene osobe, kojih je u siječnju bilo 378 tisuća, omjer zaposlenih i umirovljenika bio bi 1,4 prema 1, što još uvijek nije dostatno za održivost mirovinskog sustava, kažu u Komori.

Ne treba zaboraviti ni na demografsko starenje stanovništva, zbog čega će idućih godina Hrvatskoj uzmanjkati radne snage.

Vladi je trenutačno prioritet izvesti reformu tržišta rada, ali brojni kritičari smatraju da Zakon o radu, sam za sebe, ne može riješiti problem. Analitičari Komore smatraju da za održivost mirovinskog sustava treba "kombinirati niz ekonomskih politika" kako bi se dugoročno "smanjila nezaposlenost, potaknuo natalitet i povećala stopa aktivnosti" stanovništva.