Hrvati su do kraja svibnja na računima banaka imali 196 milijardi kuna. U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem depoziti su porasli za 22,5 milijardi kuna odnosno 13%. I stambene štedionice očekuju ove godine rast od deset posto. Jedan od glavnih razloga je kriza na tržištu kapitala i rast interesa građana za sigurnije oblike štednje. Zbog rasta kamata na kredite banaka povećanje i interes za redovne kredite te kredite za međufinanciranje.

Do 1. travnja 2008. štednja u najmlađoj HPB Stambenoj štedionici povećana je za 30 posto na 35 milijuna kuna, a isplaćeno je više od 16 milijuna kuna kredita za međufinanciranje. Za jednokratnu uplatu od 1200 eura može za pet godina ostvariti neto dobit na štednju od 330 eura. Kamata je 3,2 posto, a na to se dodaju DPS sredstva. Kredit za međufinanciranje ima kamatu od 5,99 posto, a kasnije tri posto. Rata kredita na 100.000 eura u fazi međufinanciranja je 872 eura, a nakon toga 497 eura. Još veću dobit nudi Raiffeisen štedionica od 361,59 eura uz kamatu od 5,13 posto i DPS.

Do kraja ožujka Prva stambena štedionica imala je više od 357.000 sklopljenih ugovora vrijednih 2,7 milijardi eura. Odobreno je 7600 kredita vrijednih 108 milijuna eura. Ako građanin štedi godišnje 1200 eura nakon pet godina raspolaže s ukupno 7300 eura uz kamatu na štednju od 4,88%. Ima pravo na kredit od 10.800 eura. Kamate na stambene kredite su fiksne i iznose od 4,75 posto. PBZ stambena štedionica sklopila je oko 6000 novih ugovora. Štednja je porasla na 1,373 milijarde kuna. Dosad se za kredit odlučilo 560 klijenata u iznosu od 1,817 milijuna eura. Kamate na štednju su od 1,5 do 3,5%, a na kredite od 3,88 do 5,88 posto. Wustenrot štedionica ima ove godine 90 milijuna kuna nove štednje. Redovna kamata za štednju je dva do tri posto, a na kredite od 2,99 do 6,99 posto godišnje.