Kako u analizi podataka navode iz Raiffeisen banke (RBA), u odnosu na srpanj depoziti su porasli za 3,2 milijarde kuna ili jedan posto, dok je na godišnjoj razini, gdje je pozitivan trend prisutan još od kraja 2011. godine, rast iznosio 19,8 milijardi kuna, čime je usporen sa srpanjskih 8,1 posto na 6,5 posto u kolovozu.

Nastavak pozitivnih mjesečnih stopa rasta ukupnih depozita, koji obuhvaćaju depozitni novac, štedne i oročene depozite, rezultat je podjednakog doprinosa depozitnog novca, kao i štednih i oročenih depozita, dok je godišnjem rastu prije svega doprinos došao od rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.

Naime, uz mjesečnu stopu rasta od 1,3 posto, depozitni novac krajem kolovoza iznosio je 120,4 milijarde kuna, što je u ukupnim depozitima udio od 37,3 posto. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca, uz manja odstupanja. Godišnja stopa je u kolovozu iznosila 17,5 posto, a depozitni novac je u apsolutnim iznosima na kraju kolovoza ove, u odnosu na kraj kolovoza prošle godine, porastao za 17,9 milijardi kuna.

Analitičari RBA ocjenjuju da su ta kretanja rezultat okruženja niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, što dovodi do preusmjeravanja viška raspoloživog dohotka u visokolikvidne oblike depozita.

Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti porasli su na mjesečnoj razini za 1,7 milijardi kuna ili 0,8 posto, a u kolovozu su, iako uz usporavanje, nastavili rasti, sedmi mjesec zaredom, i na godišnjoj razini, za 1,9 milijardi kuna ili jedan posto, pa su tako krajem kolovoza iznosili oko 202,3 milijarde kuna.

Više od 85 posto štednih i oročenih depozita krajem srpnja su valutni, i to uglavnom u eurima, a tu štednju većinom generira stanovništvo.

Ukupni valutni depoziti krajem kolovoza su u odnosu na srpanj porasli za 2,6 milijardi kuna odnosno 1,5 posto, a na godišnjoj razini porasli su za 6,5 milijardi kuna odnosno 3,9 posto, čime su pozitivna kretanja zabilježena četrnaesti mjesec.

Vezano za tečajna kretanja, kuna je u odnosu na euro na kraju kolovoza oslabila 0,3 posto na mjesečnoj razini dok je u odnosu na kraj 2019. oslabila jedan posto što je rezultiralo većom kunskom protuvrijednošću, navode analitičari RBA.

Kažu da bi izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru, mogle usporiti rast ukupnih depozita kod banaka.

"Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu", zaključuju RBA-ovi analitičari.