Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u rujnu minus 0,3 posto, nakon minus 0,2 posto u kolovozu, izračunao je Eurostat.

U srpnju inflacija je još bila u pozitivnom području i iznosila je 0,4 posto. Najnižu je razinu u razdoblju nakon izbijanja epidemije zabilježila u svibnju, kada se spustila na samo 0,1 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Eurozona tako bilježi deflaciju, prvi puta od 2016. godine, najvećim dijelom zbog pada cijena energenata, za 8,2 posto u usporedbi s prošlogodišnjim rujnom. U kolovozu energenti su bili jeftiniji za 7,8 posto, a najviše im je cijela pala u svibnju, za 11,9 posto.

Glavni su razlog pojeftinjenja energenata mjere suzbijanja pandemije koje su oštro srezale potražnju za gorivom.

Uteg inflaciji bili su i industrijski proizvodi, čije su cijene na godišnjoj razini u rujnu pale 0,3 posto, nakon 0,1-postotnog pada u kolovozu.

Među članicama eurozone najveći su pad cijena u rujnu prema prvim procjenama imali Grčka i Cipar, od 2,3 odnosno 1,9 posto.

Najvišu inflaciju imala je Slovačka, od 1,5 posto.

Najnovije Eurostatove procjene pokazuju da se inflacija na razini 19-članog gospodarstva još više udaljila od razine koju ciljaju u Europskoj središnjoj banci (ECB), od nešto ispod dva posto.

I temeljna stopa inflacije, koja isključuje promjenjive cijene energanata i svježe hrane i važan je pokazatelj za kreiranje ECB-ove monetarne politike, usporila je u rujnu, na 0,4 posto, s 0,6 posto u kolovozu, pokazuju Eurostatove procjene.