Svjetski ekonomski forum u Davosu završen je jučer s umjerenim optimizmom o svjetskoj ekonomiji, koja se suočava s brojnim izazovima.
"Oživljavanje ekonomije leži u procesu konsolidacije", izjavila je glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde.

"Možemo biti oprezni optimisti o budućnosti svjetske ekonomije. Pretpostavljamo da će naredne godine u SAD-u ekonomski rast biti veći za tri posto. Europa se tek pokreće, a i Japan je zabilježio značajan napredak. Indija i Kina će također imati rast ekonomije", rekao je direktor Japanske središnje banke Harihiko Kuroda.

Glavna tema foruma u švicarskom gradiću Davos, gdje se okupilo oko 2.500 učesnika iz cijelog svijeta, bila je ekonomska situacija u Europi koja polako izlazi iz krize.

"Zona eura više nije predmet zabrinutosti svjetske ekonomije", rekao je njemački ministar financija Wolfgang Schaueble i ocijenio da su najuspješnije zemlje unutar Europske unije one koje su imali program pomoći i ispunile svoje zadatke, kao što su Grčka, Portugal i Irska.

Konverzija javnog duga u zemljama eurozone zaustavila bi svaku inicijativu za primjenu strukturnih reformi, što Njemačka neće dozvoliti, izjavio je Schaueble.

On je, upitan hoće li vladajuća koalicija u Berlinu učiniti lakšim potragu za smjelijim rješenjima dužničke krize eurozone, odgovorio:

"Konverzija duga značila bi kraj strukturnih reformi", prenosi Reuters.

Na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu organizirano je dvadesetak rasprava posvećenih klimatskim promjenama, čiji je cilj pokušati uvjeriti političare da se gorljivije angažiraju na ovome pitanju, a gospodarstvenike da iz toga pokušaju izvući profit.

Klimatske su promjene u izvješću Foruma, u najvećem dijelu posvećenom gospodarskoj situaciji u svijetu, svrstane među glavne opasnosti s kojima je suočen svijet u 2014.

"U kritičnoj smo fazi kada je posrijedi globalna rasprava o klimatskim promjenama", rekao je na forumu glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, inzistirajući na potrebi da se prijeđe na djela.

Pozdravio je nedavno postavljene ciljeve EU-a o smanjenju emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030., istodobno pozvavši političku elitu koja se ovaj tjedan sastala u Davosu da iznese konkretne prijedloge o kojima će biti govora iduće godine na konferenciji o klimi u Parizu. Međunarodna zajednica nada se da će 2015. u Parizu uspjeti zaključiti univerzalni i obvezujući sporazum o smanjenju stakleničkih plinova odgovornih za globalno zatopljenje.

Sudionici rasprava zaključili su da prirodne katastrofe i ekstremne meteorološke neprilike, poput uragana Sandy koji je prouzročio milijarde dolara štete, a njujoršku burzu prisilio da se zatvori na četiri dana, imaju iznimno teške posljedice za gospodarstvo. Tijekom 2013. prirodne su katastrofe osiguravateljska društva stajale 38 milijarda dolara, u odnosu na 81 milijardu u prethodnoj godini.