Ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske za svibanj ostala je DB3d i Hrvatsku označava kao zemlju blagog rizika za ulagače. Rast hrvatskog gospodarstva u ovoj će godini ostati približno na razini iz prošle godine, odnosno iznosit će 4,7 posto, dok bi iduće godine mogao usporiti na 4,4 posto, kao posljedica usporavanja gospodarstva koje će morati apsorbirati pojedine strukturne promjene uslijed procesa približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Stoji to u izvješću za svibanj bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje u srijedu prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, a u kojem je ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske za svibanj ostala DB3d, koja Hrvatsku označava kao zemlju blagog rizika za ulagače.


Prognoze gospodarskog rasta za 2007. u D&B-u temelje na očekivanju da će, kao i u 2006., i ove godine kapitalna ulaganja biti pokretač rasta, ali i na visokoj razini poslovnog optimizma te visokoj konkurentnosti na bankovnom tržištu, koja i dalje osigurava povoljnu cijenu kredita.


U ovoj godini analitičari D&B-a očekuju i nastavak snažne osobne potrošnje, potaknute nastavkom učinaka prošlogodišnje isplate duga umirovljenicima, još veće dostupnosti kredita, ali i rasta raspoloživih sredstava kućanstava, uslijed više zaposlenosti, odnosno niže nezaposlenosti.


Napori Vlade vezani uz fiskalnu konsolidaciju bit će pak pod utjecajem činjenice da je 2007. izborna godina, kada je uobičajeno 'popuštanje' u nadzoru državne potrošnje. No, to ne bi trebalo znatnije utjecati na planirano smanjenje proračunskog deficita ispod razine od 3 posto BDP-a u 2008. godini, procjenjuju u D&B-u.


Od značajnijih aktualnih makroekonomskih pokazatelja u D&B-ovom se izvješću izdvaja podatak o rastu prihoda od turizma za 9 posto u 2006. godini, na iznad 6 milijardi eura, te se ističe da sektor turizma, koji upošljava tek oko 4 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, ima vrlo značajan poticaj za ostatak gospodarstva te ostvaruje prihode koji su na razini od oko trećine ukupnog hrvatskog izvoza.


Među 25 ocijenjenih zemalja regije Hrvatska je na 8. mjestu, a istu ocjenu rizika za ulagače nosi i Poljska. Ispred Hrvatske su Češka, Litva i Letonija, s ocjenom DB3a, a iza Bugarska (DB4a) i Rumunjska (DB4a).


Na čelu liste je Slovenija, s ocjenom DB2b (mali rizik za ulaganja), dok su na začelju te liste četiri države s ocjenom DB6d vrlo visokog rizika za ulaganja - Bjelorusija, Kirgistan, Turkmenistan i Uzbekistan.